[ Izvor: RSE ]

Ko to obara ruske dronove

U ranim jutarnjim satima 10. septembra, dok su rojevi ruskih dronova ulazili u bjeloruski zračni prostor leteći na zapad ka poljskoj granici, bjeloruski vojni oficir podigao je slušalicu specijalne telefonske linije i pozvao svog poljskog kolegu da ga upozori.

To nije bio prvi put.

Poljska nije jedini susjed koji je dobio poziv od Bjelorusa. U Litvaniji, koja se graniči s Bjelorusijom na sjeverozapadu, vojni zvaničnici su takođe dobili upozorenje.

Rusija pojačava svoje ratovanje dronovima protiv Ukrajine, sve više puneći bjelorusko nebo tim sredstvima – što uznemirava Minsk, koji mora da odluči hoće li ih oboriti ili ometati, upozoriti svoje susjede ili sve navedeno. A Minsk to mora da učini tako da ne iritira Moskvu, čije su vojne i bezbjednosne strukture isprepletene s bjeloruskim.

Od jula 2024. godine, najmanje 700 ruskih dronova ušlo je u bjeloruski zračni prostor, prema procjeni RSE-a na osnovu zvaničnih izjava, izvještaja otvorenih izvora i podataka bjeloruske organizacije Hajun, monitoring grupe koju su vlasti zatvorile u februaru 2025. godine.

Koliko ih je oborila ili presrela bjeloruska vojska nije poznato; vlada ili državni mediji objavili su samo nekoliko incidenata. Međutim, od jula 2024. godine bilo je desetine nepotvrđenih izvještaja – uglavnom objava na društvenim mrežama – o tome kako su ostaci drona pali na bjelorusko tlo.

To uključuje incident u rano jutro 29. avgusta 2024. godine, kada je bjeloruski lovački avion poletio i oborio dron-kamikazu u južnoj Gomeljskoj oblasti – što je bio prvi poznati slučaj u kojem je Minsk namjerno presreo ruski dron.

Međutim, u velikoj većini poznatih slučajeva, bjeloruski zvaničnici nisu ništa rekli niti preduzeli.

Upadi dronova dodaju potencijalno eksplozivan element ponekad napetim odnosima Bjelorusije i Rusije, koja je iskoristila svog saveznika za vođenje rata protiv Ukrajine i za postavljanje oružja koje potencijalno prijeti NATO-u.
„Ti dronovi redovno skreću s kursa, nekontrolisano lete u Bjelorusiju, i Lukašenkov je prioritet, a ne Rusije, da dronovi ne padaju na glave i krovove bjeloruskih ljudi“, rekao je bjeloruski politički analitičar Artjom Šrajbman, misleći na dugogodišnjeg čvrstorukaškog lidera Aleksandra Lukašenka.

„Lukašenko ima puno pravo da bude ljut što se to tako često dešava u njegovom zračnom prostoru“, rekao je Šrajbman, koji je povezan s Karnegijevim fondom za međunarodni mir.

Ni zvaničnici poljskog ni litvanskog ministarstva odbrane nisu odgovorili na upite RSE-a za komentar.

U izjavi novinarima, zamjenik ministra odbrane Litvanije potvrdio je da su bjeloruski zvaničnici obavijestili litvanske kolege o dolazećim dronovima 10. septembra.

„Kontakt s Bjelorusijom je održan, ali mi u potpunosti razumijemo da Bjelorusija nije ni naš partner niti na bilo koji način saveznična država“, rekao je Karolis Aleksa 17. septembra. „Postoji telefonska linija i kada je potrebno, taj kanal se koristi.“

Lukašenkova klackalica

Na vlasti i praktično bez rivala više od tri decenije, Lukašenko hoda po tankom konopcu između otvaranja svoje zemlje prema Zapadu i popuštanja pritisku Moskve da je čvršće integriše.

Poslije kratkog otopljavanja tokom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa – posjeta Majka Pompea Minsku u februaru 2020. bila je prva posjeta državnog sekretara SAD-a u posljednjih 26 godina – Lukašenko se vratio Rusiji poslije izbora u avgustu koji su široko smatrani namještenim.

Mjeseci neviđenih uličnih protesta opozicije doveli su do masovne represije snaga bezbjednosti u kojima su hiljade ljudi uhapšene, čime je Lukašenko opet dobio status parije.

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uzdrmala je Lukašenkovu vladu, ali se on odupro ruskom pritisku da pošalje bjeloruske trupe u Ukrajinu, pokušavajući da očuva neutralnost. Bjeloruske bolnice su intenzivno korištene za liječenje ranjenih ruskih vojnika.
Međutim, ruski dronovi koji lete kroz bjeloruski zračni prostor predstavljaju poseban rizik za Minsk.

„Postoji manje-više jedno jasno pravilo: sve dok Bjelorusija ne koristi svoje trupe u ovom ratu i ne daje teritoriju za očigledan napad na Ukrajinu ili zemlje NATO-a, smatra se neutralnom zemljom“, rekao je Oleksij Ižak, analitičar Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu. „I niko neće dirati Bjelorusiju.“

Lukašenko vjerovatno pokušava da zataška to – ruske dronove koji padaju unutar Bjelorusije – jer ne želi da bjelorusko stanovništvo bude uplašeno ili ljuto na Rusiju, rekao je Ejtvidas Bajarunas, bivši litvanski ambasador u Rusiji i Velikoj Britaniji.

Vlasti su takođe pokušale da suzbiju objave na društvenim mrežama o dronovima u bjeloruskom zračnom prostoru.

U oktobru 2024. godine, specijalna policijska jedinica, zajedno s pripadnicima bjeloruske obavještajne službe KGB, privela je ženu u južnom gradu Kalinkaviči nakon što je u jednoj chat zajednici objavila video snimak pada drona, snimljen nadzornom kamerom njene kuće. Žena je optužena za širenje panike i dezinformacija.

Ko ometa dronove?

Postoji još jedan razlog zašto ruski dronovi padaju u Bjelorusiji: elektronsko ratovanje ili ometanje.

U neobičnom saopštenju objavljenom na engleskom jeziku samo nekoliko sati nakon incidenta s Poljskom, kada je oko 20 dronova ušlo u zračni prostor te zemlje, načelnik Generalštaba bjeloruske vojske general-major Pavel Muravejka naveo je da su neki od ruskih dronova zalutali dok su bili u bjeloruskom zračnom prostoru usljed elektronskog ometanja. Oborila ih je bjeloruska odbrana, naveo je on.

Muravejka nije rekao čiji su dronovi; Ukrajina takođe ima opsežne kapacitete s dronovima i skoro svake noći pokreće zračne napade na ruske ciljeve.

Stručnjaci, međutim, kažu da je malo vjerovatno da Ukrajina koristi bjeloruski zračni prostor za gađanje lokacija u Rusiji.

Međutim, elektronsko ometanje po svoj prilici sprovodi Ukrajina, rekao je Bajarunas.

Ruska vojska rutinski je koristila dio jugoistočne bjeloruske teritorije za napade na Ukrajinu, pokazuju podaci otvorenog koda koji mapiraju putanje letova ruskih dronova i raketa.

Prvi poznati incident s ruskim dronom iznad Bjelorusije dogodio se 12. jula 2024.

Lukašenko je prvi put javno pomenuo pad drona u septembru 2024. godine, oko dva mjeseca nakon što se jedan srušio blizu južnog grada Babrujska. Borbeni avion Suhoj Su-30 i borbeni helikopter Mi-24 poslani su da presretnu tu napravu.

Međutim, on je rekao da je srušen ukrajinski dron – vjerovatno zbog elektronskog ometanja. Kanali za praćenje otvorenog koda to su osporili.

Podaci praćenja takođe pokazuju da ruski dronovi ponekad lebde ili se kreću duž bjelorusko-ukrajinske granice prije nego što uđu u ukrajinski zračni prostor. To ukazuje na određeni stepen komunikacije između ruske i bjeloruske vojske, rekao je David Gendelman, stručnjak za odbranu iz Izraela.

„Oni to ne govore naglas, ali možda postoji koordinacija na vojnom nivou i zato se ti dronovi ne obaraju“, rekao je Gendelman u intervjuu.

Bjeloruska protivzračna odbrana usmjerena je na obaranje većih meta – aviona i raketa – a ne manjih objekata poput dronova, rekao je Ižak.

„Bjeloruska protivzračna odbrana je veoma ograničena. Nije lako oboriti dronove“, rekao je on.

To je problem s kojim se Poljska, Litvanija i cijeli NATO savez sada suočavaju. Rusija je 10. septembra lansirala oko 415 dronova, pokazuju podaci ukrajinske vojske. Dok je više od desetak ušlo u poljski zračni prostor – a Minsk je upozorio Varšavu – NATO avioni su poletjeli da ih presretnu.

U presretanju su učestvovali holandski avioni F-35, poljski F-16 i italijanski avion za izviđanje AWACS, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute, zajedno s njemačkom baterijom protivzračne odbrane Patriot – što je sve skupa skupa oprema za obaranje jeftinog sredstva.

Rusija sve češće koristi bjeloruski zračni prostor za testiranje ili „provociranje“ članica NATO-a – Poljske ili Litvanije – što dodatno pojačava pritisak na Lukašenkovu administraciju; na primjer, ako NATO odluči da počne obarati ruske dronove koji se približavaju prije nego što uđu u zračni prostor alijanse.

„Ovo se koristi kao još jedno važno sredstvo uticaja na bjelorusko rukovodstvo“, rekao je Ižak. „Ako ne budu poslušni, (Rusi) bi mogli početi uvlačiti Bjelorusiju u te vrste evropskih obračuna.“