[ RSE/Mike Eckel ]

Kremlj želi da ohladi rusku ekonomiju. Zašto bi to mogao da bude problem?

Poslije godina burnog rasta, podstaknutog državnom potrošnjom za podsticanje rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija se jedva pomjera.

Rusija se suočava s krizom s gorivom. Cijene benzina su porasle za više od 30 odsto zbog ukrajinskih napada dronovima na rafinerije.

Ekonomija se usporava, BDP se smanjuje, a inflacija se približava nivou od 10 odsto, što dovodi do viših kamatnih stopa.

Potrošnja za odbranu ostaje visoka, deformišući tržište rada i gurajući sve više Rusa ka vojnim ugovorima.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalnu stagnaciju ili recesiju, što bi moglo dodatno opteretiti javne finansije i životni standard.

Vožnja taksija u ruskoj prijestonici nikada nije bila pretjerano unosan posao za Saida, tadžikistanskog migranta koji živi u Moskovskoj oblasti, ali mu je omogućavala da plaća račune.

Sada, kaže on, kada je benzin skočio za više od 30 odsto posljednjih nedjelja – sa 45 rubalja po litru na 60. Sve u svemu, njegova dnevna zarada je samo tri četvrtine onoga što je ranije imao – jedva može da pokrije troškove života.

"Radiš, platiš kiriju i platiš gorivo – to su ti svi troškovi", rekao je za RSE, tražeći samo da bude identifikovan po imenu.

Ruska prijestonica nije jedina koja bilježi skok. "Čini se da je Rusija na ivici potpune krize goriva", objavio je prošlog mjeseca jedan od najvećih moskovskih tabloida, ukazujući na sve veći broj regiona koji prijavljuju nestašice i povećanja cijena.

Nestašica se uglavnom pripisuje izričito neekonomskom faktoru: koncentrisanoj kampanji ukrajinskih snaga s dronovima koja je onesposobila čak 17 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte.

To uznemirava ruske potrošače koji sve više osjećaju posljedice šireg ekonomskog usporavanja. Poslije godina burnog rasta, podstaknutog državnom potrošnjom za pomaganje rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija se sada jedva pomjera.

Centralna banka, koja se muči da obuzda rast inflacije, nada se da će to pomoći u rebalansiranju ekonomije. Kremlj se nada da usporavanje neće potkopati podršku ratu u Ukrajini.

"Kriza je u toku, razvija se, raste, intenzivira se", rekao je za RSE ruski ekonomista Igor Lipsic.

"I postaje nemoguće potpuno je sakriti, a potpuno laganje takođe nije dobro, jer će se onda stanovništvo iznenada probuditi i reći: 'Zašto nam nijeste rekli da je situacija u zemlji loša?'", kaže on.

Za druge ekonomiste, usporavanje nije ni kritično ni neočekivano.

"Ovo je očekivano usporavanje rasta. Trenutno izgleda kao meko slijetanje, a ne kao akutna kriza bilo koje vrste", rekla je Laura Solanko, ekonomistkinja u Institutu za zemlje u razvoju Banke Finske.

Ekonomski pad

Više od dvije godine, ruska ekonomija izgleda kao kamion sa snažnim motorom, ali i s točkovima koji su sve više van ravnoteže.

Sam kamion je proizvod preusmjeravanja industrije zemlje za vođenje rata protiv Ukrajine. Podstaknuta prodajom nafte i gasa iz inostranstva, država je u privredu upumpavala rublje, dajući prioritet proizvodnji tenkova, topova, granata, dronova, uniformi i opreme za vojnike.

Ukupna potrošnja na odbranu i bezbjednost dostigla je 41 odsto svih rashoda u 2025. godini, pokazuju vladini podaci – i to je najviše od Hladnog rata.

Da bi redovi bili potpuno popunjeni, vlada je u međuvremenu isplaćivala izuzetno visoke plate i beneficije kako bi privukla muškarce da se dobrovoljno prijave za borbe.

Kremlj je nastojao izbjeći bilo kakvu masovnu mobilizaciju Rusa za borbu u Ukrajini. Naredba o djelimičnoj mobilizaciji iz septembra 2022. godine bila je uglavnom nepopularna.

To je preplavilo novcem siromašnije ruske regione, ali je takođe deformisalo tržišta rada, povećavajući plate i podižući inflaciju na skoro 10 odsto.

To je zauzvrat podstaklo Centralnu banku da poveća kamatne stope na kredite – što utiče na stvari poput kredita za automobile i hipoteka – kako bi obuzdala inflaciju.

Rezultat?

U prva tri mjeseca ove godine, BDP je pao za 0,6 odsto u poređenju na prethodna tri mjeseca. To je prvo smanjenje od 2022. godine, kada je, usred udara zapadnih sankcija i povlačenja zapadnih kompanija iz Rusije poslije početka invazije, ekonomija imala smanjenje od 1,4 odsto.

Saradnici ruskog predsjednika Vladimira Putina javno su upozorili na usporavanje. Ministar finansija Anton Siluanov rekao je Putinu da će ekonomija rasti samo 1,5 odsto.

Nekoliko dana kasnije, ministar privrede Maksim Rešetnjikov upozorio je da se ekonomija "hladi brže nego što se očekivalo".

German Gref, koji je na čelu državnog bankarskog giganta Sberbanke, upozorio je na moguću "stagnaciju".

Putin je pokušao da ublaži strahove od šireg usporavanja.

"Siguran sam da ćemo na kraju uspjeti da riješimo probleme, da podržimo neophodan tempo ekonomskog rasta, a da inflaciju održimo na minimumu", rekao je na poslovnom forumu u Vladivostoku.

Oružje, a ne hljeb

"Dakle, ono što slijedi biće stagnacija – u suštini nula ili jedan odsto rasta – a zatim će uslijediti recesija", rekao je Bogdan Bakalejko, bivši ruski novinar i ekonomski komentator.

Ako stagflacija ili recesija rezultiraju porastom nezaposlenosti, rekao je Bakalejko, to bi potencijalno podstaklo više ljudi da se bore u Ukrajini kako bi iskoristili plate i beneficije koje nudi Ministarstvo odbrane.

Rusi će "ili biti bez novca, bez posla i bez hrane, ili će potpisati ugovor s Ministarstvom odbrane jer će za to uvijek biti novca", rekao je za Karent tajms RSE.

"Dakle, ekonomski problemi zapravo idu na ruku Vladimiru Putinu", rekao je on.

So na ranu

Za ruske budžetske zvaničnike, usporavanje vrši pritisak na državni budžet, koji se već suočava s deficitom koji je na putu da dostigne pet biliona rubalja (62 milijarde dolara) 2025. godine. Ali Kremlj nije pokazao znake da želi da smanji potrošnju za rat.

"Mogućnost Rusije da održi svoju spremnost za vođenje rata u velikoj mjeri zavisi od cijena nafte i putanje režima sankcija", naveo je Peterson institut za međunarodnu ekonomiju u izvještaju prošlog mjeseca.

"Ako Rusija pretrpi neuspjehe na bojnom polju dok se bori s ograničenim resursima, možda će biti primorana da prilagodi svoj pristup, bilo smanjenjem ofanzive ili pokazivanjem veće otvorenosti za pregovore", navodi se u izvještaju.

Prošlog mjeseca, novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, navela je da su povećanja poreza neizbježna.

Ruski poslovni časopis The Bell objavio je da kreatori politike, koji očekuju da će do kraja septembra sastaviti nacrt budžetskog plana, naginju ka povećanju poreza na dodatu vrijednost za dva procentna poena, na 22 odsto.

To bi moglo da poveća potrošačke cijene, što bi bilo u suprotnosti s pokušajima Centralne banke da smanji inflaciju.

Vladislav Žukovski, nezavisni ekonomista, predvidio je povećanje poreza na dodatu vrijednost, koji je posljednji put povećan 2019. godine, samo nekoliko mjeseci pošto je Putin izabran za njegov četvrti mandat.

"To je najpredatorskiji porez, koji najviše guši ekonomiju i stanovništvo, jer se prikuplja, takoreći, od svih ekonomskih aktivnosti – od svih proizvodnji i potražnje u zemlji", rekao je on za Karent tajm.

"To će podriti rusku industriju, civilnu industriju, jer će jednostavno biti primorani da te troškove proizvodnje prebace... na krajnjeg potrošača", rekao je Žukovski.

"Kao rezultat toga, cijene će uz to skočiti za najmanje 10–15 odsto. Za stanovništvo, to je udarac na novčanik, pad životnog standarda, realne kupovne moći stanovništva".