B.B. [ RTS/DW ]

Kakav vojni rok predlaže njemačka vlada

Vlada u Berlinu usvojila je zakon o dobrovoljnom vojnom roku. Demohrišćani traže povratak obaveznog služenja i brže jačanje vojske, dok su socijaldemokrate skeptični. Mladi su ljuti, jer ih niko ništa ne pita.

Uobičajeno je da Vlada Njemačke zasijeda u kancelarskom kabinetu, ali ove srijede bilo je drugačije: svoju prvu sjednicu nakon ljetnje pauze kabinet je održao u sjedištu Ministarstva odbrane u Bendlerbloku. Time je trebalo da se istakne značaj teme – budućnost Bundesvera.

S obzirom na prijetnju iz Rusije i nove obaveze prema NATO-u, Njemačka hoće da bolje opremi svoje oružane snage i da ih značajno proširi: umjesto dosadašnjih oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja, do početka 2030-ih trebalo bi da ih bude 260.000. Broj spremnih rezervista trebalo bi da se udvostruči – sa 100.000 na 200.000.

To bi trebalo da se postigne atraktivnijim vojnim rokom, o čemu je zakon vlada sada usvojila, a Bundestag bi to tek trebalo da odobri. Iako ostaje dobrovoljan, cilj je da u narednim godinama motiviše desetine hiljada mladih da služe u Bundesveru.

Ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) nazvao je zakon „ogromnim korakom naprijed“. Kancelar Fridrih Merc (CDU) izrazio je uvjerenje da će ciljevi u pogledu kadrova biti ostvareni.

"Na dobrom smo putu ka vojsci zasnovanoj na vojnom roku", rekao je Merc nakon sjednice kabineta.

Evidencija vojno sposobnih muškaraca

Iako vojni rok ostaje dobrovoljan, novi zakon uvodi jednu obavezu: od 2026. svim osamnaestogodišnjacima biće poslat upitnik. Muškarci su dužni da ga popune, dok je za žene to dobrovoljno. U upitniku se ispituje interesovanje za služenje u Bundesveru. Ideja je da se mladi ljudi kroz taj proces upoznaju sa potencijalnim poslodavcem – Bundesverom. Pogodni kandidati i kandidatkinje biće pozvani na ljekarski pregled.

Od jula 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci biće obavezno pozivani na ljekarski pregled, čak i ako se nijesu odlučili za dobrovoljni vojni rok. Na pregledu se utvrđuje zdravstvena sposobnost za služenje u vojsci. Cilj Ministarstva odbrane je da stekne uvid u broj vojno sposobnih muškaraca.

Otkako je 2011. suspendovan obavezni vojni rok, vlada i nadležne institucije nemaju podatke o tome ko bi u slučaju nužde mogao da bude pozvan u vojsku. Zbog toga i povratak tzv. vojne evidencije. Pošto Ustav predviđa obavezni vojni rok samo za muškarce, za sada se ova obaveza odnosi isključivo na njih.

Dok je obavezni vojni rok još postojao, Bundesver je imao odgovarajuću infrastrukturu. Danas to više nije slučaj. Ministar Pistorijus naglašava da Bundesver trenutno nije u stanju da istovremeno primi i obuči sve muškarce koji bi bili pozvani na osnovu obaveznog roka. Kancelar Merc je to potvrdio nakon sjednice: „Nedostaju nam kasarne i instruktori. Sve to sada mora ponovo da se izgradi od nule.“

Minimalno trajanje novog vojnog roka biće šest mjeseci, a maksimalno 23 mjeseca. Tokom prvih šest mjeseci regruti će proći osnovnu vojnu obuku, uključujući i rukovanje dronovima. Nakon toga mogu da steknu dodatne kvalifikacije u jednoj od grana oružanih snaga – kopnenoj vojsci, ratnom vazduhoplovstvu, mornarici ili sajber-komandi.

Svi koji služe vojni rok biće ubuduće klasifikovani kao vojnici na određeno vrijeme. Taj status donosi znatno bolju platu – oko 2.300 eura neto mjesečno. Pored toga, obezbijeđeni su besplatan smještaj, besplatna zdravstvena zaštita i besplatne vožnje vozom.

Prema podacima Ministarstva odbrane, ove godine će 15.000 vojnika služiti dobrovoljni vojni rok.

"Postoje dobri razlozi da vjerujemo da će se taj broj iz godine u godinu povećavati za nekoliko hiljada, do oko 30.000 u 2029. godini“, izjavio je Pistorijus.

Nada se da će se dio mladih odlučiti za dužu službu u Bundesveru.

"Snažna vojska, kadrovski i materijalno, najefikasnije je sredstvo za sprečavanje ratova“, naglasio je ministar.

U slučaju da ciljevi u pogledu kadrova ne budu ostvareni ili da se bezbjednosna situacija drastično pogorša, vlada bi mogla da naredi povratak obaveznog vojnog roka. Za to bi bila potrebna saglasnost Bundestaga.

Da li se ipak vraća obavezni vojni rok?

Zakon, međutim, ne predviđa „automatsku“ reaktivaciju obaveznog vojnog roka u slučaju da novi sistem ne privuče dovoljan broj dobrovoljaca.

Takav mehanizam su tražili političari iz redova konzervativnih stranaka CDU i CSU koji kažu da dobrovoljni vojni rok neće riješiti kadrovski problem Bundesvera, već će Njemačka samo izgubiti dragocjeno vrijeme.

"Povratak obaveznog vojnog roka je neminovan“, smatra lider CSU-a Markus Zeder.

Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU) u početku je uložio veto na nacrt zakona, ali ga je dva dana prije sjednice kabineta povukao. On kritikuje to što zakon ne sadrži konkretne ciljeve u pogledu povećanja broja pripadnika Bundesvera.

I Savez vojnika Bundesvera, koji zastupa interese vojnika, zamjera što zakon ne sadrži jasne ciljeve i mehanizam za brzo uvođenje obaveznog roka.

Socijaldemokrate su generalno skeptične prema ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka: neki u stranci smatraju da zakon o dobrovoljnom vojnom roku ide predaleko, jer sadrži opciju povratka obaveznog služenja.

Mladi nijesu oduševljeni

Ni među mladima ne vlada oduševljenje: prema anketi agencije YouGov, većina nema želju da služi vojni rok ili neku drugu obaveznu službu.

Čak 55 odsto mladih uzrasta od 16 do 26 godina protivi se uvođenju opšte obavezne službe, pokazalo je reprezentativno istraživanje iz jula.

Savezna konferencija učenika smatra da se potrebe mladih nijesu uzele u obzir u planovima za vojni rok. "Ne bi trebalo donositi nikakve odluke o mladima bez da ih prethodno pitate. Nijesam dobio nijedan poziv iz Ministarstva odbrane da se o tome razgovara s nama“, rekao je za agenciju AFP generalni sekretar konferencije učenika, Kventin Gertner.