P. R. [ Beta ]

Njemačka se naoružava zbog Rusije, saveznici ne strahuju od ponavljanja istorije

NATO 25. juna treba da odluči o velikom povećanju izdataka za odbranu, a ključnu stavku u tome će imati Njemačka koja izdvaja stotine milijardi eura za naoružavanje "za rat s Rusijom", kako navode američki list "Forbs" i evropski mediji.

U analizama kaže da se, zbog uvjerenja da zapadnoj Evropi ratom prijeti Rusija i namjere Vašingtona da se dijelom povuče vojno i politički iz Evrope i rata u Ukrajini, "Njemačka sprema da napravi zaokret od istorije".

Neki mediji i analitičari primjećuju da se ne može smetnuti s uma "strah od ponavljanja istorije" i činjenice da je Njemačkoj i poslije prvog i poslije drugog svjetskog rata bilo zabranjeno da se naoruža, ali se u zapadnim političkim centrima kaže da za takve zaključke nema mnogo osnova.

Njemački kancelar Fridrih Merc je u parlamentu, međutim, stavio do znanja da se "Njemačka vraća…i postaće nezavisna od Amerike".

Čelni politički general Bundesvera Karsten Brojer je izjavio da Njemačka mora da se osjetno naoruža da bi spriječila "prijetnju Rusije" i, kako to navodi Brojer, "prijetnju Putina, koji je upozorio NATO da bi mogao krenuti u napad kroz oko četiri godine".

Berlin je riješen da poveća njemačku armiju, Bundesver, sa 180 na 240 hiljada vojnika, obezbijedi najubojitije rakete, oklopna vozila, protivvazdušnu odbranu, stručnjake za vještačku inteligenciju i rat dronovima.

Kancelar Merc je ovih dana u Vašingtonu američkom predsjedniku Donaldu Trampu rekao da se Njemačka moćno naoružava da bi odvratila rusku prijetnju i da će zato jako uvećati izdatke za NATO, i to sa jedva 2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 5 odsto BDP godišnje.

Tramp, koji stalno zamjera evropskim saveznicima što mnogo manje novca od Amerike izdvajaju za NATO, je to pohvalio.

Ali je Mercu rekao da "uopšte nije siguran" da bi vodeći američki general u drugom svjetskom ratu, Daglas Makartur, "na to gledao blagonaklono, jer je on rekao: nikad ne dozvolite Njemačkoj da se ponovo naoruža".

Tramp je podvukao da "to uvijek ima na umu", uz opasku da je trošenje na odbranu "dobra stvar…do određene tačke, a onda ćemo reći: Nemojte se više naoružavati".

"Mi ćemo na to dobro paziti", zaključio je američki predsjednik, a potvrdio je da će više hiljada američkih vojnika i dalje ostati u bazama u Njemačkoj.

Džon Oders, analitičar američke agencije "Blumberg" ipak postavlja pitanje nije li u gledanju na veliko njemačko naoružavanje "riječ o kolektivnom gubitku pamćenja".

Ali predočava da Njemačka trenutno troši jedva 2 odsto nacionalnog bogatstva na odbranu "što je beznačajno kad se uporedi s Hitlerovom ratnom privredom na koju je trošeno 28 odsto BDP".

Oders doduše podsjeća da su u drugom svjetskom ratu pobjednički saveznici zabranili Njemačkoj da do 1955-e ima vojsku i da su se 1989-e poslije pada berlinskog zida britanska premijerka Margaret Tačer i francuski predsjednik Fransoa Miteran usprotivili ujedinjenju Istočne i Zapadne Njemačke, upozorivši da se "na to u Evropi gleda sa strahom".

Američki analitičar objašnjava da je u Evropi ranije skoro prokaženo naoružavanje, sad postalo velika nužnost.

Oko toga su saglasne skoro sve članice EU i NATO, iako je jasno da je potrebno više godina da se dođe do osjetljivijeg objedinjavanja vojne industrije i tipova naoružanja u Evropi.

To nameću "geopolitički razlozi", dakle rat u Ukrajini i jačanje evropske odbrane, uz uvjerenje da će Rusija postati bezbjednosna prijetnja Evropi.

Takođe se ima na umu jasno opredjeljenje nove vlasti u SAD da smanji vojno angažovanje u NATO, uz strategijsko usmjeravanje na područje Azije i Tihog okeana.

Treća veoma važna pobuda je da Evropa krene u mnogo brži tehnološki razvitak i pokuša da se približi, ako ne i dostigne Ameriku i Kinu.

I ono što je jako važno, Njemci, Francuzi naročito su uvjereni da će ulaganje u industriju naoružanja, a to znači i razvoj vrhunske svjetske tehnologije, ubrzati privredni razvoj i sad posustali rast ekonomije u Evropskoj uniji.

Najzad, ukazuju zapadnoevropski vojni analitičari, pored činjenice da će u bazama u Njemačkoj ostati američke trupe i taktičke nuklearne rakete, njemačka vojska će osjetno ojačati samo kao konvencionalna snaga, a među saveznicima u NATO jedino Francuska i Velika Britanija imaju nuklearne snage odvraćanja.