P. R. [ NIN ]

Trampova "Zlatna kupola" - svemirski štit ili šarena laža

Tokom njegove minule predsjedničke kampanje, Donald Tramp je obećavao mnoštvo stvari – od prekida rata u Ukrajini za dan do obračuna s američkim visokim školstvom – većinu je, ako išta više, započeo. Tako je u utorak objelodanio da je zvanično odobrio plan za svoj ambiciozni projekat protivraketne odbrane "Zlatna kupola" (Golden Dome). I dok Pentagon, kao i cjelokupna američka administracija, pokušava da primjenjuje mjere štednje – Maskov DOGE je dijelio otkaze uzduž i poprijeko – predsjednik je rekao da je odabran arhitektonski projekat za sistem protivraketne odbrane Zlatna kupola.

Tramp je u prisustvu šefa Pentagona Pita Hegseta pojasnio da je ovaj megalomanski projekat osmišljen s ciljem kako bi se SAD zaštitile od spoljnih prijetnji. Kako je dodao, taj sistem biće spreman do 2029. godine, odnosno do kraja njegovog drugog mandata, dodavši da će sistem biti izgrađen u državama uključujući Aljasku, Floridu, Džordžiju i Indijanu i da će uključivati više američkih odbrambenih i tehnoloških kompanija koje još nijesu odabrane. General svemirskih snaga SAD Majkl Getlejn će voditi projekat koji će koštati, bezmalo, 175 milijardi dolara. Razlog tako visoke cijene? Takav sistem biće postavljen u svemiru, a takođe se vjeruje i da će ta cijena, kroz godine, biti mnogo veća.

"Ovaj dizajn za Zlatnu kupolu biće integrisan s našim postojećim odbrambenim kapacitetima i trebalo bi da bude potpuno operativan prije kraja mog mandata, dakle, završićemo ga za otprilike tri godine. Kada bude u potpunosti izgrađena, Zlatna kupola će biti sposobna da presretne projektile čak i ako su ispaljeni s druge strane svijeta, pa čak i ako su lansirani iz svemira", rekao je Tramp.

Ambiciozan plan

Svemirska protivraketna odbrana nije novost. Još 1983. godine, Ronald Regan je najavio planove za sistem koji bi presretao projektile iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza – upravo ga je Tramp i spomenuo u svom izlaganju u utorak. Predsjednik SAD nije kaskao, te je već na samom početku drugog mandata krenuo u realizaciju.

Tako su dvojica republikanskih senatora, nedugo nakon što je Tramp ustoličen 20. januara, predstavili nacrt zakona koji bi uspostavio detaljnije planove za novi sistem. U svojevrsnoj verbalnoj alhemiji, Pentagon je odluči da pretvori gvožđe u zlato. Naime, konkretna ideja o Zlatnoj kupoli datira još iz Trampovog prvog mandata, kada se on divio izraelskoj Gvozdenoj kupoli. Međutim, izraelska kupola uglavnom brani od prijetnji kratkog dometa, poput raketa, dok ima još dva sistema protivvazdušne odbrane za odbranu od projektila, koje se sve više koriste u sukobima. Ovaj sofisticirani sistem sposoban je da otkrije nadolazeće projektile i aktivira se samo ako je projektil usmjeren ka naseljenim mjestima ili osjetljivoj vojnoj ili civilnoj infrastrukturi.

Zlatna bi, najblaže rečeno, bila značajan apgrejd. Naposletku, zlatna jeste Trampova omiljena boja.

Iako Tramp nije iznio konkretne detalje o tome kako će sistem izgledati, zvaničnici su ranije naveli da će ona biti sačinjena od dokazanih kopnenih platformi, kao i više svemirskih sistema, poput novih senzora i presretača, koji će omogućiti SAD da unište nadolazeće projektile u ranim fazama leta.

"Naši protivnici su postali veoma sposobni i odlučni da ugroze našu teritoriju dok smo mi bili fokusirani na očuvanje mira u inostranstvu. Vrijeme je da tu jednačinu promijenimo i udvostručimo napore u zaštiti naše domovine. Zlatna kupola je hrabar pristup da zaštitimo domovinu od naših neprijatelja", rekao je Getlajn na konferenciji za novinare u utorak.

Ključni dio Trampovog plana, kako piše NPR, jeste postavljanje satelita u orbitu oko Zemlje, kako onih koji otkrivaju projektile, tako i onih koji ih uništavaju. To bi vjerovatno podrazumijevalo hiljade malih satelita sposobnih da unište projektil u trenucima nakon što bude lansiran iz podmornice ili silosa.

Toliko velika mreža satelita je bila nezamisliva prije samo nekoliko godina, ali sada djeluje, barem u teoriji, dostižno. Kompanija Ilona Maska, SpejsIks (SpaceX), koristi niskobudžetne rakete za lansiranje konstelacije satelita za prenos interneta poznate kao Starlink. Iz te kompanije navode da Starlink trenutno ima oko 7.000 satelita u orbiti, što je uporedivo s većinom procjena o tome koliko bi satelita bilo potrebno za ograničenu svemirsku protivraketnu odbranu.

S tim u vezi, Rojters je u aprilu izvijestio da je SpejsIks, u saradnji sa softverskom firmom Palantir i proizvođačem dronova Anduril, među glavnim kandidatima za ugovor o razvoju Zlatne kupole. Pozivajući se na neimenovane izvore, navodi se da su se ove tri firme početkom aprila sastale sa visokim zvaničnicima Trampove administracije i Pentagona kako bi predstavile plan za izgradnju i lansiranje od 400 do preko 1.000 satelita širom svijeta, radi otkrivanja i praćenja projektila. U izvještaju se dodaje da je više od 180 kompanija izrazilo interesovanje za razvoj i izgradnju Zlatne kupole. Asošijeted pres je prenio da je Pentagon još od januara razmatrao različite opcije za program, rangirane prema troškovima i obimu, u zavisnosti od broja satelita, senzora i svemirskih presretača koji bi bili nabavljeni.

"Sveukupni napori u okviru Zlatne kupole kasne već godinama", kaže Tom Karako, direktor projekta protivraketne odbrane pri Centru za strateške i međunarodne studije za NPR. Karako priznaje da je presretanje projektila iz svemira itekako teško postići, ali ističe da je realnost ta da će se naredni veliki rat vjerovatno djelimično voditi iznad Zemljine atmosfere. U skladu s tim, smatra da će sposobnosti Zlatne kupole pružiti Americi snažnu odbranu, koja bi, ukoliko bude neophodno, mogla da se koristi i za ratovanje protiv satelita.

Cijena je pak malo veća

Tramp je precizirao da će budžetski paket koji republikanci trenutno razrađuju na Kapitol Hilu uključivati 25 milijardi dolara za početak izgradnje sistema protivraketne odbrane, a da će ukupni troškovi projekta biti oko 175 milijardi dolara, iako bi mogli biti mnogo veći. To "iako bi mogli biti mnogo veći", za sada, djeluje kao eufemizam.

Naime, prema određenim procjenama, predviđa se trošak između 161 i 542 milijarde dolara tokom naredne dvije decenije. S druge strane, republikanski senator iz Montane, Tim Šihi, nedavno je izjavio da će, prema svemu sudeći, "projekat koštati trilione ako i kada bude završen".

S druge strane, Centar za strateške i međunarodne studije procijenio je da je izraelski sistem koštao oko 100 miliona dolara po bateriji (artiljerijske jedinice sačinjene od oružja i raketnih bacača), a Izrael ima 10 takvih baterija. Uzimajući u obzir da su SAD 400 puta veće od Izraela, koji je otprilike veličine Nju Džersija, matematika Trampu ne ide u prilog. Kongresna budžetska kancelarija saopštila je početkom mjeseca da bi ukupni trošak sistema svemirskih presretača mogao zavisiti od troškova lansiranja, koji bi u budućnosti mogli varirati. Iz tog vladinog tijela procjenjuju da bi ukupni trošak uvođenja i održavanja takvog sistema tokom 20 godina mogao iznositi između 161 i 831 milijardu dolara.

Realnost ili "samo ideja"?

"Trenutno je Zlatna kupola, zapravo, samo ideja", rekao je jedan izvor za CNN u martu ove godine, dodajući da možda postoje tehnologije u razvoju koje bi, ako bi se ikada u potpunosti razvile, mogle biti primijenjene, ali da su za sada sve diskusije isključivo na konceptualnom nivou.

Iako je izjava od prije dva mjeseca, takvoj tezi ide i u korist zahtjevnost ovakvog projekta. NPR napominje da presretanje interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) u većem broju nije jednostavno. ICBM se lansiraju iz dubine neprijateljske teritorije i vraćaju se ka Zemlji hipersoničnim brzinama, zbog čega ih je gotovo nemoguće pogoditi u završnoj fazi leta. Takođe se služe mamcima koji mogu zavarati presretače. Najbolji trenutak za njihovo presretanje je odmah po lansiranju iz silosa, ali to zahtijeva izuzetno brzu reakciju svemirskih presretača. Da bi se osiguralo da se bar jedan presretač nađe iznad rakete u trenutku lansiranja, moralo bi se lansirati na hiljade njih. Da li takva tehnologija zaista postoji je, najblaže rečeno, nepoznato.

Orbitalni sistem bio bi složen, skup ali i ranjiv na protivnapad, upozorava fizičarka Laura Grego iz Unije zabrinutih naučnika, organizacije skeptične prema razvoju protivraketne odbrane. Grego navodi da bi mreža poput Zlatne kupole mogla biti onesposobljena tako što bi neprijatelj istovremeno lansirao više projektila kako bi preopteretio sistem, ili tako što bi direktno napao satelite. SAD su nedavno optužile Rusiju da proučava mogućnost postavljanja nuklearnih bojevih glava u orbitu. Takva bojeva glava mogla bi da onesposobi velike djelove bilo kog sistema Zlatne kupole u svemiru.

Bilo kako bilo, pametno, skupo ili neizvodljivo – ili sva tri – Zlatna kupola bi, u teoriji, pomjerila granice protvvazdušne odbrane. Nažalost, kada ovakva najava dođe od Trampa lično, iz dosad viđenog sigurno je jedno – u realizaciju će se krenuti, ali pitanje završnog roka je itekako, barem kod njega, rastegljiv pojam. Pitajte samo Ukrajince.

Strah od neprijatelja

U procjeni američke administracije o prijetnjama se upozorava da će Kina, Iran i Sjeverna Koreja imati znatno više interkontinentalnih balističkih raketa do 2035. i da ''ne postoji dio domovine koji ne mogu biti pogođeni postojećim interkontinentalnim balističkim raketama".

Iako Iran trenutno nema poznate interkontinentalne balističke rakete, procjena sugeriše da će ih imati 60 do 2035.

U procjeni se takođe upozorava da će se broj kineskih balističkih raketa lansiranih sa podmornica povećati do 2035. i da ''ne postoji dio domovine koji ne mogu biti pogođeni postojećim protivničkim SLBM-ovima", dok Rusija takođe ima balističke rakete koje se lansiraju sa podmornica.

U izvještaju se upozorava da će i Kina i Rusija višestruko povećati pojačano hipersonično oružje do 2035. godine, za koje se pretpostavlja da će moći da dopru do SAD.