P. R. [ Euronews ]

Koliko se Sirijaca vratilo u domovinu nakon pada Al Asada?

Ujedinjene nacije (UN) predviđaju da bi se ove godine čak 3,5 miliona izbjeglica i interno raseljenih lica moglo vratiti svojim domovima u Siriji i upozorava da je potrebno više pomoći i finansiranja.

Sirija se nalazi na kritičnoj prekretnici dok zemlja pokušava da se obnovi i reintegriše građane koji se vraćaju svojim domovima usred humanitarne krize koja se pogoršava, upozorile su UN.

Od svrgavanja bivšeg predsjedniak Bašara al Asada u decembru, oko 1,2 miliona Sirijaca se vratilo kući, uključujući 885.000 interno raseljenih lica i 302.000 izbjeglica, prema najnovijim podacima humanitarnog koordinatora UN-a.

Odakle se vraćaju Sirijci?

Polovina Sirijaca koji se vraćaju iz inostranstva došla je iz Libana, 22 odsto iz Turske i 13 odsto iz Iraka, navodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Više od četvrtine onih koji su se vratili u svoja mjesta porijekla, boravi u oštećenim ili nedovršenim zgradama.

Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) predviđa da bi se ove godine čak 3,5 miliona izbjeglica i interno raseljenih lica moglo vratiti kući.

Premda je režim Bašara al Asada posljednjih godina pokušavao da promoviše ideju "bezbjednog povratka" za izbjeglice, mnogi od onih koji se vratili pod njegovom vladavinom bivali su hapšeni ili prisilno regrutovani u vojsku, dok je obnova zemlje bila veoma ograničena.

Agencije UN-a i nevladine organizacije upozorile su na izazove u reintegraciji povratnika, uključujući nedostatak osnovnih usluga, bezbjednosne rizike i nedostajuću pravnu dokumentaciju.

Najmanje sedam miliona ljudi ostaje raseljeno širom zemlje, a ozbiljni ekonomski izazovi - od nestašnice gotovine do ograničene električne energije, otežavaju napore za pružanje pomoći, saopštio je UN.

Sredinom marta, humanitarni odgovor UN-a za zemlju vrijedan 1,25 milijardi dolara bio je finansiran samo u iznosu od 12,5 odsto, pri čemu vitalni sektori kao što su smještaj, neprehrambena pomoć, voda i sanitarije, poljoprivreda i ishrana trpe zbog nedostatka resursa.

"Cijena neaktivnosti je mnogo skuplja od odgovora na neposredne potrebe sirijskog naroda", izjavio je humanitarni koordinator UN-a za Siriju, Adam Abdelmula na brifingu.

Zašto mnogi još uvijek ne žele da se vrate?

Ono što je ostalo od Sirije nakon Asadovog odlaska zahtjevaće godine oporavka. Međunarodna organizacija za migracije upozorila je da Sirija nije spremna za prihvat povratnika.

Američki predsjednik Donald Tramp zamrznuo je u januaru američku inostranu pomoć, što je, prema Kancelariji UN-a za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA), uticalo na čak 90 odsto humanitarnih aktivnosti u određenim djelovima Sirije. To je stvorilo razoran domino efekat širom zemlje.

Osim toga, zapadne sile održavaju svoje sankcije protiv Sirije, gdje 90 odsto stanovništva već živi ispod granice siromaštva, a 70 odsto je u očajničkoj potrebi za humanitarnom pomoći.

U međuvremenu, bezbjednosna situacija je i dalje nesigurna u pojedinim djelovima zemlje. Nedavni sukobi u sjevernoj, južnoj i priobalnoj Siriji ponovo su raselili hiljade ljudi i stvorili poteškoće kada je u pitanju dostavljanje pomoći.

Dok je postojala relativna stabilnost nakon svrgavanja Asada početkom decembra od strane pobunjeničkih grupa predvođenih islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam, novo nasilje izbilo je početkom marta između Asadovih lojalista iz manjinske etničke grupe Alavita i vladinih bezbjednosnih snaga.

Prema podacima Sirijskog opservatorijuma za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji, grupe koja prati ratna dešavanja, više od hiljadu ljudi je poginulo tokom nekoliko dana borbi, što je kako tvrde, jedan od najviših bilansa žrtava u protekloj deceniji.

Nekoliko dana nakon nasilja koje je ponovo otvorilo rane građanskog rata, privremena vlada - predvođena privremenim predsjednikom Ahmadom al Šarom, postigla je dogovor sa kurdskim vlastima koje kontrolišu sjeveroistok zemlje.

Istovremeno, Izrael je proširio svoj rat protiv Palestine i Libana na djelove Sirije, vršeći čak i vazdušne udare na glavni grad Damask.

Al Šara je takođe potpisao privremeni ustav koji ostavlja Siriju pod islamističkom vlašću, obećavajući istovremeno zaštitu prava svih Sirijaca tokom petogodišnje prelazne faze.

Govoreći na donatorskoj konferenciji u Briselu prošle nedjelje, visoki komesar UN-a za izbjeglice Filipo Grandi pozvao je na veću globalnu podršku i finansiranje za raseljene Sirijce.

Rekao je da moraju biti obezbijeđeni smještaj, struja, voda, sanitarije, obrazovanje, posao za ljude koji se vraćaju u svoje zajednice, kao i poštovanje njihovih prava.

"Ali ako ne uspijemo da im pomognemo da ostanu u Siriji, nemojte se zavaravati: uticaj će biti katastrofalan. Ne samo da će se povratak zaustaviti, već će se oni koji su se vratili (i vjerovatno mnogi drugi) ponovo pokrenuti", rekao je Grandi na konferenciji.