Euronews [ M.V. ]

"Mir se ne postiže pregovorima, već se nameće": Kakve će rezultate dati Trampova diplomatija?

Otkako je Donald Tramp preuzeo dužnost predsjednika SAD, američka diplomatija bila je veoma aktivna u rješavanju sukoba u Ukrajini i Pojasu Gaze, a Tramp je optimistično govorio o šansama za mir. Međutim, u poslednje vrijeme mirovni napori su u zastoju, iako Tramp tvrdi da su Amerika, Rusija i Ukrajina iscrtale konture sporazuma. Trampovi telefonski razgovori sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nisu dali konkretne rezultate, a Izrael je nastavio sa vazdušnim i kopnenim napadima na Pojas Gaze.

Kada je ukrajinska delegacija na pregovorima u Džedi prihvatila američki predlog o 30-odnevnom prekidu vatre, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je "lopta sada u posjedu Rusije". Nedugo zatim, specijalni izaslanik Stiv Vitkof posjetio je Moskvu, a Tramp je razgovarao telefonom sa Putinom. Rusija je odbila predlog o jednomjesečnom primirju, postavila uslove za prekid vatre i ponudila saradnju u rudarenju minerala i proizvodnji aluminijuma. Kremlj i Bela kuća su pozitivno ocijenili razgovor.

"Tramp i Putin su se dogovorili da teže ka ograničenom prekidu vatre kao prvom koraku ka okončanju ruske invazije na Ukrajinu. Taj prvi korak bi uključivao obustavljanje obostranih napada na energetsku infrastrukturu. Zatim bi, prema planu SAD, trebalo obnoviti ekonomske koridore na Crnom moru, a onda postići potpuni prekid vatre", naveo je Zek Miler iz agencije AP.

Moskva je prihvatanje primirja uslovila prekidom slanja vojne i obavještajne pomoći Ukrajini i dogovorila razmjenu zarobljenika. Iako nisu napravljeni konkretni pomaci, Tramp je razgovor ocijenio kao "sjajan" a osim rata, dvojica lidera razgovarali su i o organizovanju hokejaške utakmice između američkih i ruskih hokejaških zvezda.

"Želimo da završimo sa tim. Nema umiješanih Amerikanaca. Moglo bi biti ako završite u Trećem svjetskom ratu zbog ovoga, što je tako smiješno. I mislim da smo imali odličan razgovor, trajao je skoro dva sata", poručio je Tramp.

Nakon Moskve, Tramp je nazvao i Kijev. Razgovor je trajao oko sat vremena. I on je pozitivno je ocijenjen, a osim minerala, na stolu se našao i budući status ukrajinskih nuklearnih elektrana.

"Predsjednik Tramp je takođe razgovarao o ukrajinskom snabdijevanju strujom i nuklearnim elektranama. On je rekao da bi Sjedinjene Države mogle da budu od velike pomoći u upravljanju tim elektranama. Američko vlasništvo nad tim postrojenjima bila bi najbolja zaštita te infrastrukture i podrška ukrajinskom energetskom sektoru", istakla je portparolka Stejt Departmenta Tami Brus.

Dok Vašington navodi da je mir nikad bliži, bombe nastavljaju da padaju na vitalne objekte po Ukrajini ali i Rusiji. Istovremeno, mirovni napori zaustavljeni su i na Bliskom istoku. Izrael je nastavio sa vazdušnim i kopnenim napadima na Gazu nakon što je Hamas odbio da produži prvu fazu primirja. Bijela kuća podržala je izraelske operacije i okrivila palestinske militante za zastoj u pregovorima.

"Nova ofanziva mogla bi da bude još razornija od prethodne jer vojska dejstvuje bez ikakvih ograničenja. Trampova administracija je izrazila punu podršku akcijama Izraela, koje uključuju obnovljenu ofanzivu i odluku da se onemogući dotok hrane, goriva i humanitarne pomoći u Gazu", ističe Jozef Kraus iz agencije Ap.

Nastavak ofanzive izazvao je proteste porodica talaca. Istovremeno izraelski premijer Benjamin Netanjahu pokušava da smijeni šefa bezbjednosne službe Šin Bet, čiju odluku blokira Vrhovni sud. Druga i treća faza sporazuma koje podrazumijevaju povlačenje vojske iz Gaze i planove za obnovu enklave a koje su dogovorene pod pritiskom Trampove administracije, u ovom trenutku deluju nedostižno.

U međuvremenu je Kijev Independent prenio da je Tramp u jednom od svojih obraćanja rekao da je u toku podjela teritorija i da bi uskoro mogao da bude postignut neki sporazum i to brže nego što se misli. 

"U ovom trenutku Putin želi pobjedu, dok Tramp želi mir. I cijeli svijet želi mir. Međutim, Putin traži velike koncesije. Osim nepristajanja i oduzimanja dijela suvereniteta Kijevu, kako bi bio dio evroatalanskih integracija, Tramp želi isto tako potpunu kontrolu nad djelovima ukrajinske teritorije. Sa tim se potkopavaju kompletni Vestfalski postulati o suverenitetu jedne zemlje. I bojim se da ćemo ući u scenario Minhenske konferencije iz 1938. godine. Naime, u to vrijeme Hitler nije bio zadovoljan sa sudetima. Postavljam pitanje – da li će Putin biti zadovoljan sa tim koncesijama koje mu Tramp praktično bude dao od ukrajinske teritorije?", rekao je analitičar Nikola Lunić za Euronews Srbija.

Komentarišući i dešavanja u Gazi, naveo je da se u savremenom svijetu mir ne postiže pregovorima, već se nameće.

"Vidjeli smo da Tramp poslao jasnu poruku Izraelu da su Huti američki problem, a da oni riješe Gazu. Na kraju je privremeno primirje prekinuto. Bojim se da taj scenario koji su djelovi američke administracije predložili oko iseljavanja Palestinaca može da bude realan na kraju. Iako su u provm mahu Jordan i Egipat to odbili. U drugom talasu su odbili Sudan i Etiopija. Međutim, sad se našao jedan entitet Somalilend kojeg niko u svijetu nije priznao, ali oni su pristali da prihvate kompletnu palestinsku populaciju iz Gaze. Ukoliko se na takav način bude realizovao mir u Gazi, onda je to sahrana kompletnih geopolitičkih vrijednosti koje je civilizacija postigla do sada", kazao je Lunić.