P. R. [ Beta ]

Tramp imenovao

Grenel izaslanik za specijalne misije

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da je izabrao dugogodišnjeg savjetnika za spoljnu politiku Ričarda Grenela za izaslanika za specijalne misije, za Sjevernu Koreju, Venecuelu i još neke zemlje.

Grenel je bio ambasador u Njemačkoj za vrijeme Trampove prve administracije, specijalni izaslanik za pregovore Srbija - Kosovo i vršilac dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe.

Tramp je razmatrao da ga imenuje za novog državnog sekretara, ali se opredijelio da na to mjesto postavi senatora Floride Marka Rubija.

"Rik (Ričard Grenel) će raditi na nekim od najvrelijih tačaka na svijetu, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju", napisao je Tramp sinoć u objavi na svojoj platformi Trut Soušal (Truth Social).

Tokom Trampovog prvog predsjedništva, za Grenela je navođeno da ponekad koristi sporni pristup diplomatiji, koji je iritirao saveznike i uticajne spoljnopolitičke krugove u Vašingtonu, ali je taj njegov stil cijenio predsjednik SAD koji smatra da je otvoren razgovor sa saveznicima vrijednost.

"Tokom mog prvog mandata Rik je biio američki ambasador u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe i predsjednički izaslanik za pregovore Kosovo-Srbija", napisao je Tramp na svojoj mreži.

Dodao je da će Grenel nastaviti da se "bori za mir kroz snagu" i da će uvijek stavljati Ameriku na prvo mjesto.

Grenel je ostao blizak Trampu kada je on napustio dužnost predsjednika 2021. godine, povremeno je bio njegov ključni spoljnopolitički savjetnik.

Bio je u prostoriji sa Trampom kada se sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u septembru. Grenel se zalagao za mirovni sporazum koji bi sačuvao ukrajinsku teritoriju dok dozvolio "autonomne regione" koje bi ostale pod kontrolom Rusije.

Takođe je savjetovao protiv širenja NATO na Ukrajinu, govoreći, isto kao Tramp, da Alijansa ne treba da se širi dok sadašnji članovi ne ispune njene ciljeve i ne uklope se u budžet. Članice NATO obavezale su se će izdvojiti dva odsto BDP-a na odbranu, ali nekoliko zemalja i dalje troše manje od toga.