A.J. [ FoNet ]

na zahtjev šolca

Njemački parlament u ponedjeljak glasa o povjerenju Vladi

Njemački parlament će u ponedjeljak glasati o povjerenju vladi, na zahtjev kancelara Olafa Šolca, čija je namjera da mu bude izglasano nepovjerenje, što je uslov za raspisivanje vanrednih izbora.

Prema njemačkom ustavu, odluku o održavanju vanrednih saveznih izbora ne mogu donijeti poslanici Bundestaga, niti kancelar. Do prevremenog raspuštanja parlamenta može doći samo na dva načina.

U prvom slučaju, ako kandidat za kancelara ne dobije parlamentarnu većinu, najmanje 367 glasova u Bundestagu od 733 mjesta, njemački predsjednik može da raspusti parlament, ali to se nikada nije desilo u istoriji Savezne Republike Njemačke.

U drugom slučaju, kancelar može zatražiti glasanje o povjerenju u Bundestagu, kako bi vidio da li ima dovoljnu podršku parlamenta. Ako ne dobije većinu, on zvanično traži od predsjednika države da raspusti Bundestag u roku od 21 dan.

Nakon raspuštanja parlamenta, izbori moraju biti održani u roku od 60 dana. U Saveznoj Republici Njemačkoj do sada su prijevremeni izbori organizovani tri puta – 1972, 1983. i 2005. godine, prenosi Dojče vele.

Vili Brant, prvi kancelar iz Socijaldemokratske partije (SPD), vladao je u koaliciji sa neoliberalnom Slobodnom demokratskom partijom (FDP) od 1969, a njegova „Ostpolitika“ – politika prema Istoku – dovela je do glasanja o povjerenju 1972. godine.

Brant je nastavio sa politikom približavanja Istoku tokom Hladnog rata, kako bi olakšao odnose sa socijalističkim istočnoevropskim blokom, što je tada bio veoma kontroverzan potez u Zapadnoj Njemačkoj.

Došlo je do velikih podjela unutar vlade, zbog čega je nekoliko poslanika SPD i FDP podnijelo ostavke. Nakon toga je odnosu Bundestagu bio izjednačen, pa su Brant i opozicione CDU i CSU imali po 248 poslanika u Bundestagu.

Zbog toga je Brant tražio glasanje o povjerenju Bundestagu, sa ciljem da ga izgubi, kako bi njegovo kancelarsko mjesto ponovo potvrdili birači na vanrednim izborima. Njegov potez su žestoko kritikovali ustavni pravnici, koji su tvrdili da namjerno gubljenje glasanja o povjerenju nije u skladu sa duhom ustava.

Brant je, međutim, ostao pri svom planu i 20. septembra 1972 izgubio je glasanje o povjerenju, kako je i planirao.

Na vanrednim izborima Brant je ponovo izabran za kancelara, jer je SPD dobio 45,8 odsto glasova, što je socijalistima najbolji rezultat ikada, a odziv birača od 91,1 odsto je najveći u istoriji.

Helmut Kol iz CDU bio je odgovoran za druge prijevremene izbore 1983. On je preuzeo vlast nakon glasanja o povjerenju tadašnjem kancelaru Helmutu Šmitu u oktobru 1982. Većina parlamentaraca je bila protiv Šmita zbog razlika oko njegove ekonomske i bezbjednosne politike.

Pošto je Kolova koalicija CDU/CSU i FDP došla na vlast glasanjem o povjerenju, a ne opštim izborima, on je želio dodatni legitimitet, pa je tražio glasanje o povjerenju, koje je namjerno izgubio 17. decembra 1982, što je rezultiralo raspuštanjem Bundestaga.

Neki poslanici Bundestaga su to ocijenili neprihvatljivim i podnijeli su žalbu Saveznom ustavnom sudu. Poslije 41 dana saslušanja, sudije su odobrile Kolov put ka novim izborima, ali su naglasili da je glasanje o povjerenju dozvoljeno samo tokom „prave krize“.

Vanredni izbori su održani 6. marta 1983. i Kol je dobio jasnu većinu.

Gerhard Šreder iz SPD inicirao je treće prijevremene izbore 2005. On je u to vrijeme bio kancelar u koaliciji sa Zelenima.

Socijalisti su tada počeli da gube podršku zbog Šrederovih kontroverznih reformi Agende 2010, koje su drastično promijenile društveni sistem i tržište rada. On je tražio glasanje o povjerenju, koje je namjerno izgubio 1. jula 2005. i izazvao vanredne izbore.

Ispostavilo se da mu je računica bila pogrešna, jer je na izborima 18. septembra 2005 koalicija CDU/CSU Angele Merkel dobila tijesnu većinu. To je bio početak šesnaestogodišnje vladavine Angele Merkel.