P. R. [ Beta ]

Sa ili bez krajnje desnice na vlasti...

AP: Veze Austrije sa Rusijom izazivaju zabrinutost

Desetine hiljada ljudi su bile razočarane u avgustu kada su vlasti Austrije otkazale tri koncerta pjevačice Tejlor Svift na stadionu u Beču zbog prijetnji napadom "Islamske države".

Razmjena obavještajnih podataka bila je tada ključna za sprečavanje tragedije, rekli su austrijski i američki zvaničnici. Ta saradnja se oslanja na uzajamno povjerenje da tajne neće pasti u pogrešne ruke ili procuriti neprijateljskim vladama.

A zapadni saveznici Austrije su posljednjih nedjelja sve više zabrinuti upravo zbog te mogućnosti. Političke partije u toj zemlji su decenijama održavale otvorenost prema Rusiji kao dio tradicionalne spoljne politike neutralnosti, a niko više od krajnje desničarske Partije slobode koja je obezbijedila najveći udio glasova na prošlomjesečnim poslaničkim izborima.

Ako Slobodarska partija bude dio sljedeće vlade, neki analitičari upozoravaju da bi razmjena obavještajnih podataka mogla biti drastično ograničena, a možda i potpuno zaustavljena.

Za sada, Narodna partija s desnog centra ima mandat da formira vladajuću koaliciju. Pregovori će se voditi u narednim nedjeljama i mjesecima bez Slobodarske partije, pošto su konzervativci i sve druge stranke isključile mogućnost da vladaju s krajnjom desnicom. Ali ako ti pregovori propadnu, Slobodarska partija će sačekati svoj red.

U februaru 2018, kada je lider Slobodarske partije Herbert Kikl bio ministar unutrašnjih poslova, nekoliko stranih obavještajnih službi isključilo je Austriju iz razmjene obavještajnih podataka poslije racije policije po naređenju njegovog ministarstva i to u domaćoj obavještajnoj službi.

Taj upad kojeg je austrijski sud u avgustu 2018. proglasio nezakonitim, šokirao je zemlju. To je izazvalo parlamentarnu istragu i dovelo do gašenja službe.

Još nije jasno da li je i u kojoj mjeri možda Rusija povlačila konce.

Beate Majnl-Rajzinger koja vodi liberalnu partiju Neos, rekla je novinarima u maju da su Kikl i Slobodarska partija 2018. ili svjesno pristali da rade za interese Rusije, ili su se ponašali kao "korisni idioti".

Parlamentarna istraga je pokazala da su visoki zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova, na čijem je čelu u to vrijeme bio Kikl, imali aktivnu ulogu koristeći optužbe protiv visokih vladinih i obavještajnih zvaničnika u anonimnom dosijeu da bi natjerali tužioce da odobre raciju. Kikl je negirao da je učinjen bilo kakav prekršaj.

Optužbe u dosijeu, uključujući korupciju, pogrešno rukovanje osjetljivim podacima i seksualno uznemiravanje, nestale su, a poslije četiri godine istrage još nije jasno ko je sastavio i procurio dosije na osnovu kojeg je sve počelo.

Austrijski mediji izvještavaju da se istražuje da li je Egisto Ot, nezadovoljni bivši zvaničnik obavještajne službe, a osumnjičen da je špijunirao za Rusiju, možda sastavio dosije u pokušaju da potkopa tu službu, vjerovatno jer se naljutio na nju.

Poslanik Partije zelenih Dejvid Štogmiler je rekao da je Partija slobode "željela da razbije domaću obavještajnu agenciju i da stvori nešto novo, s osobama bliskim svojoj stranci".

Navodni pokušaji te stranke da preoblikuje obavještajnu agenciju poremećeni tek kada je njen tadašnji lider bio primoran da podnese ostavku jer je snimljen kako nudi javne ugovore u zamjenu za donacije za kampanju.

Posljedice racije se i dalje osjećaju. Njemački poslanici rekli su da bi njihova vlada trebalo da preispita saradnju sa Austrijom ako Slobodarska partija bude dio nove vlade.

"U svjetlu ogromne opasnosti koju Rusija predstavlja za mir i stabilnost u Evropi, ne možemo dozvoliti da se relevantne informacije predaju direktno Rusiji", rekao je njemačkom listu "Handelsblat" ovog mjeseca Konstantin Kule, poslanik jedne od vladajućih partija Njemačke i član Odbora Parlamenta Njemačke za nadzor obavještajnih službi.

"Ukoliko krajnje desničarska Partija slobode postane dio sljedeće vlade i ponovo dobije kontrolu nad obavještajnim agencijama, povjerenje stranih obavještajnih službi će sigurno ponovo biti predmet rasprave", rekao je Tomas Rigler, stručnjak za špijunažu povezan sa austrijskom Centar za obavještajnu, propagandu i studije bezbjednosti.

Među predmetima zaplijenjenim u ilegalnoj raciji 2018. bila je i kopija takozvane baze podataka "Neptun" - hard diska koji sadrži osjetljive informacije koje strane obavještajne agencije dijele sa Austrijom.

"Nepovjerenje koje strani partneri imaju u Partiju slobode je nastalo zbog njenog odnosa s Rusijom", rekao je Riger.

Slobodarska partija traži ukidanje sankcija Rusiji i kritikuje vojnu pomoć Zapada Ukrajini, a 2016. godine je sa Putinovom Partijom Jedinstvene Rusije potpisala sporazum o prijateljstvu za koji sada tvrdi da je istekao.

Ali Slobodarska partija nije jedina koja je omogućila ruski uticaj. I najveće stranke su imale svoju ulogu u tome, ugrožavajući austrijsku i evropsku bezbjednost. To ima mnogo veze sa poslijeratnom istorijom Austrije.

Austrija koju je nacistička Njemačka anektirala uoči Drugog svjetskog rata, proglasila je neutralnost poslije rata pod pritiskom zapadnih saveznika i Sovjetskog Saveza. Tražila je ulogu posrednika između Istoka i Zapada, razvijajući veze sa Moskvom koje su nadživjele Hladni rat.

"Neutralnost Austrije, mnoge međunarodne organizacije u Beču, njena geostrateška lokacija i blagi zakoni o špijunaži pretvorili su Austriju u leglo ruske i druge špijunaže", rekao je Rigler.

Špijunaža je izričito zabranjena samo ako je usmjerena protiv same Austrije, a ne ako cilja druge zemlje ili međunarodne organizacije.

Od 2020. godine 11 ruskih diplomata osumnjičenih za špijunažu je zamoljeno da napusti Austriju. Nasuprot tome, Njemačka je prošle godine zatvorila četiri od pet ruskih konzulata.

Od marta 2024. Rusija je imala 142 diplomate i 116 administrativnog i tehničkog osoblja u Austriji. Oko 25 odsto su vjerovatno špijuni, rekao je jedan austrijski obavještajni zvaničnik koji je zatražio anonimnost.

Pravi broj je vjerovatno veći: može uključivati rođake diplomata i zaposlene u poluzvaničnim institucijama kao što su škole, kancelarije avio-kompanija ili medijske organizacije, dodao je taj zvaničnik.

"Nespremnost Ministarstva spoljnih poslova Austrije da protjera više ruskih diplomata je skandal i predstavlja bezbjednosni rizik za zemlju", rekla je Stefani Krisper, čija stranka NEOS je za čvršći stav prema Rusiji.

Ministarstvo spoljnih poslova Austrije saopštilo je da je broj protjeranih ruskih diplomata "u evropskom prosjeku".

U pisanom odgovoru Asošijeted presu, ministar inostranih poslova Aleksandar Šalenberg je rekao: "Moj stav je veoma jasan: međunarodno pravo je osnova mojih akcija. Kao prvi austrijski ministar spoljnih poslova koji je to učinio, nijesam bježao od preduzimanja odgovarajuće mjera i protjerujem diplomate kad god mi se ukaže da su se umiješali u djela koja nijesu u skladu sa njihovim diplomatskim statusom".

Ali u godišnjem izvještaju za 2023. austrijska domaća obavještajna agencija DSN je naglasila opasnost od ruske i druge špijunaže. Radarske i satelitske instalacije na krovovima ruskih diplomatskih predstavništava u Beču koriste se za prikupljanje obavještajnih podataka o evropskim državama NATO-a, navodi se u tom izvještaju, što Austriju dovodi do "gubljenja ugleda".

"Austrija dozvoljava da se na njenom tlu obavlja špijunaža usmjerena protiv bezbjednosnih interesa i vrijednosti evropskih i drugih partnerskih država", rekao je visoki evropski diplomata koji je tražio anonimnost.

S obzirom na istorijske veze Austrije i Rusije, malo je vjerovatno da će se stanje mnogo promijeniti, bez obzira ko je u sljedećoj vladi, rekao je taj diplomata.