A.J. [ Beta ]

anketa pokazala

Malo Amerikanaca vjeruje Tajnoj službi pošto napadač umalo nije ubio Trampa

Većina Amerikanaca sumnja u sposobnost Tajne službe da zaštiti predsjedničke kandidate posle prošlomjesečnog pokušaja ubistva bivšeg predsjednika Donalda Trampa, pokazala je nova anketa Centra za istraživanje javnih poslova Associated Press-NORC.

Po anketi, samo oko 30 odsto Amerikanaca je izuzetno ili veoma uvjereno da Tajna služba može da prije izbora zaštiti predsjedničke kandidate od nasilja. Istraživanje je takođe pokazalo da oko 70 odsto Amerikanaca misli da Tajna služba snosi barem umjerenu odgovornost za pokušaj ubistva Trampa.

Anketa među 1.143 odrasle osobe sprovedena je od 25. do 29. jula, koristeći uzorak NORC-ovog panela AmeriSpeak reprezentativan za stamovništvo SAD. Margina greške je plus ili minus 4,1 procentni poen.

Služba koja ima zadatak da štiti predsjednike više od jednog vijeka je pod intenzivnim nadzorom pošto se napadač približio Trampu na 150 metara i ispalio nekoliko metaka iz puške nalik vojnoj AR. Trampu je ranjeno uvo.

Anketa je sprovedena poslije ostavke direktorke Tajne službe Kimberli Čitl, koja se suočila sa intenzivnim ispitivanjem na saslušanju u Kongresu prošle nedelje i izbjegavala odgovore. Novi vršilac dužnosti direktora Ronald Rou rekao je ove nedjelje da se "stidi" posle napada na Trampa 13. jula u Batleru u Pensilvaniji, rekavši da smatra neodbranjivim to što krov koji je koristio napadač nije bio obezbijeđen.

Anketa je otkrila da su Amerikanci rekli da je najvjerovatnije da je politička podjela u SAD "veoma" uticala da dođe do atentata.

Polovina odraslih Amerikanaca to kaže, dok oko 40 odsto kaže da Tajna služba snosi visok nivo odgovornosti, a još oko 40 odsto da je uzrok široko rasprostranjena dostupnost oružja.

Demokrate su mnogo češće krivile dostupnost oružja, a republikanci više krivili Tajnu službu.

Demokrate znatno češće nego nezavisni ili republikanci kažu da je dostupnost oružja važan faktor. Šest od 10 demokrata to kaže, a oko jedne trećine nezavisnih i 15 odsto republikanaca.

Republikanski ispitanici su češće nego nezavisni i demokrate krivili Tajnu službu: Otprilike polovina republikanaca smatra da Tajna služba ima veliku odgovornost, u poređenju sa oko 40 odsto demokrata i nezavisnih.

Anketa je pokazala da polovina Amerikanaca smatra da je lokalna policija u Pensilvaniji imala barem umjerenu odgovornosti za pokušaj ubistva, a samo oko 20 odsto reklo da je imala veliku odgovornost.

Tajna služba je prvo stvorena kao dio Ministarstva finansija da bi istražila falsifikovanje američke valute tokom građanskog rata. Agencija je počela neformalno da štiti predsjednike 1894. godine. Kongres je tražio zaštitu predsjednika SAD od Tajne službe posle ubistva Vilijama Mekinlija 1901.

Zaštita je proširena na predsjednikovu užu porodicu, izabrane predsjednike prije stupanja na dužnost i potpredsjednike pošto je policajac Bijele kuće ubijen dok je štitio predsjednika Harija S. Trumana 1950. Kasnije je proširena na bivše predsjednike 1965. Posle ubistva 1968. senatora Roberta F. Kenedija koji se kandidovao za demokratsku predsjedničku nominaciju, Kongres je odobrio i zaštitu glavnih predsjedničkih i potpredsjedničkih kandidata.

Oko jedne trećine Amerikanaca je izuzetno ili veoma uvjereno da će Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, koje nadgleda Tajnu službu, sprovesti potpunu i poštenu istragu atentata na Trampa, dok je oko jedne trećine donekle uvjereno u to, a oko 30 odsto nije.