A.B. [ Rojters ]

PREDSJEDNIK EVROPSKOG SAVJETA

Mišel: Alternativa širenju EU bi bila užasna greška

Ruska invazija na Ukrajinu dala je svježi podsticaj težnji Evropske unije da primi još članica, kazao je juče predsjedavajući bloka, dodajući da se nada da će klub i moguće nove članice biti spremni do 2030. godine.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel govorio je uoči sjutrašnje 20. godišnjice “Velikog praska”, proširenja kada je u EU koja se do tada sastojala od svega 15 članica ušlo još 10 uglavnom bivših komunističkih država poput Poljske i Mađarske, ali takođe i mediteranska ostrva Malta i Kipar.

“Bio je to istorijski poziv na ujedinjenje evropskih država”, kazao je Mišel novinarima komentarišući proširenje 2004.

“Dvadeset godina kasnije suočavamo se sa sličnim izazovom zbog ovog geopolitičkog haosa, kojem je uzrok dijelom rat Rusije protiv Ukrajine. Suočavanje sa ovim haosom je geopolitička strategija za ponovno ujedinjenje”.

Mišel, bivši premijer Belgije, rekao je da su zemlje koje su pristupile EU 2004. godine zabilježile rast zajedničkog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) po glavi stanovnika sa oko polovine prosjeka EU u to vrijeme na 80% koliko sada iznosi.

Aktuelni kandidati za pridruživanje današnjoj EU od 450 miliona ljudi uključuju šest zemalja Balkana, Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju. Ukrajina je daleko najveći potencijalni član, sa oko 40 miliona stanovnika i velikim sektorom poljoprivrede.

“Zbog rata koji je pokrenula Rusija protiv Ukrajine, postoji novi zamah, revitalizacija strategije proširenja (EU)”, rekao je Mišel.

“To je izazov, ali što je alternativa?” Alternativa bi bila užasna, neodgovorna greška EU”, kazao je on, pozivajući EU i zemlje kandidate da do 2030. sprovedu reforme neophodne za novo širenje.

EU se smatra ekonomskim mirovnim projektom nastalim na pepelu Drugog svjetskog rata. Bugarska, Rumunija i Hrvatska takođe su ušle u blok nakon 2004, dok je Britanija jedina zemlja koja je napustila blok nakon referenduma 2016, podsjeća Rojters.

Pojedini na Zapadu kritikuju širenje EU na istok nakon višegodišnjeg sporenja oko liberalnih demokratskih vrijednosti bloka sa nacionalističkim vladama u Poljskoj i Mađarskoj.

Bogate zemlje takođe zabrinjava prijem velikih relativno siromašnih država poput Ukrajine, koja bi mogla isisati previše resursa od EU. Međutim, Mišel je kazao da će se to vratiti u vidu jačanja međunarodnog uticaja EU.

“EU je jedna od tri velike regionalne sile širom svijeta zajedno sa Kinom i Sjedinjenim Državama. Sa novim proširenjem ideja nije samo da budemo veći. Već takođe da budemo i uticajniji”.

On je rekao da će Kijevu biti potrebni posebni tranzicioni aranžmani, jer će morati da obnovi zemlju nakon rata, dok će EU takođe morati pažljivo da postupa u potpunom otvaranju prema velikom stanovništvu i izvozu hrane Ukrajine.