ODLUKA U NEDJELJU

Krim: Ukrajina ili Rusija, pitanje je sad

Oko 1,8 miliona registrovanih birača na Krimu izaći će u nedjelju na sporni referendum kako bi se izjasnili gdje vide svoju budućnost: u Ukrajini ili u Rusiji. Dok je za etničke Ruse na poluostrvu to dugoočekivani dan, kod Ukrajinaca i Tatara preovladavaju nesigurnost i strah.

Situacija na Krimu, koji je pod tihom ruskom okupacijom, kritična je tačka daljeg raspleta ukrajinske krize nakon pada Viktora Janukoviča i za zapadne političare trenutno najveće krizno žarište na svijetu.

Za mnoge etničke Ruse, koji su sa šezdesetak posto najbrojnije stanovništvo na Krimu, nova vlada u Kijevu predstavlja radikalni ukrajinski nacionalizam, a to se vidi i po plakatima koji su pred referendum postavljeni na Krimu. Na jednom od njih, s desne strane je prikazana karta poluostrva u bojama ruske zastave, a s lijeve strane je poluostrvo crvene boje prekriven bodljikavom žicom i velikom nacističkom svastikom.

Na plakatu piše "16. marta mi biramo", a između slika piše "ili". Aluzija ne može biti jasnija.

Birači će na referendumu moći da izaberu jednu od dvije opcije, pa će tako pitanja glasiti: "Jeste li za uključivanje Krima u Rusku Federaciju kao federalnog subjekta?" i "Jeste li za obnovu krimskog ustava iz 1992. godine i statusa Krima kao dijela Ukrajine?"

Međutim, iako se čini da ovo drugo pitanje nudi mogućnost da poluostrvo ostane unutar Ukrajine, ustav iz 1992. je daleko od toga. On je bio usvojen ubrzo nakon raspada bivšeg SSSR-a, a zatim ga je brzo ukinula mlada postsovjetska Ukrajina. Taj ustav daje Krimu nezavisnot unutar Ukrajine, ali uz pravo da sam odredi svoj put i odnose s kim god to želi, uključujući Rusiju.

Budući da se proruski parlament već izjasnio da želi povratak Krima Rusiji, ta druga opcija nudi samo nešto duži put povratka poluostrva pod rusku kontrolu, kažu analitičari.

"Da nijesmo izloženi stalnim prijetnjama aktuelnih ilegalnih ukrajinskih vlasti, možda bismo izabrali drugi put", rekao je za Rojters potpredsjednik krimskog parlamenta Sergej Cekov, pošto je to tijelo izglasalo pripojenje Rusiji.

"Ako ćemo pošteno, mislim da je Ukrajina svojevremeno pripojila Krim. Zbog toga i opšteg raspoloženja ovdje donijeli smo odluku da se priključimo Rusiji. Mislim da će nam tamo biti puno ugodnije", kaže Cekov.

Krimski Tatari, koji čine 12 posto stanovništva na Krimu, pozvali su na bojkot referenduma, ali proruske krimske vlasti tvrde da razgovaraju s njima i da su već postigli neke dogovore. Tatari su krimski starosjedioci, ali ih je Staljin masovno deportovao 1944. Počeli su da se vraćaju 1988. i danas čine osminu stanovništva.

Čelnik krimskih Tatara Mustafa Džemilev izjavio je u srijedu da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da je postavio pitanje legitimnosti referenduma nakon kojeg bi poluostrvo na Crnom moru moglo postati dio Rusije. Zbog lošeg istorijskog iskustva s Rusima, Tatari su odani ukrajinskim vlastima.

"Izrazio sam nedoumice kada je riječ o odluci da se organizuje referendum, kao i o legitimnosti referenduma", rekao je on za ukrajinsku televiziju Kanal 5.