B.Č.J. [ Mina ]

U SEPTEMBRU

ECB bi mogao podići kamatne stope

Zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) signalizirali su novo osjetno povećanje kamatnih stopa u eurozoni u septembru, u uslovima kontinuirano visoke inflacije i znakova gubitka povjerenja u centralne banke.

ECB je na sjednici u julu podigao ključne kamatne stope pola procentnog boda, a slično ili čak i veće povećanje očekuje se i na sjednici zakazanoj za 8. septembar, prenosi SEEbiz.

Članica izvršnog odbora ECB-a Isabel Šnabel, guverner francuske centralne banke Francois Vileroj de Galhau i njegov letonski kolega Martins Kazaks založili su se krajem prošle sedmice za oštre ili značajne poteze.

"I vjerojatnost i cijena ukorjenjivanja aktualne visoke inflacije u očekivanjima neugodno su visoki", kazala je Šnabel na neformalnom skupu bankara i finansijskih zvaničnika u američkom Džekson Holu.

Ona je dodala da u takvom okruženju centralne banke moraju vući snažne poteze.

Letonski guverner smatra da bi ECB trebalo da razmotriti podizanje kamatnih stopa pola i tri četvrtine procentnog boda.

"Gledano iz sadašnje perspektive, trebalo bi da budu podignute najmanje 50 baznih bodova", rekao je Martins Kazaks.

Upozorio je i na prijetnju recesije.

"Uz visoku inflaciju kakvu imamo, teško će se izbjeći recesija, rizik je značajan i tehnička recesija vrlo je vjerojatna", kazao je Kazaks.

ECB nižim kamatnim stopama podupire ekonomiju. Trenutno su još daleko od neutralnog nivoa, koji prema procjenama ekonomista iznosi oko 1,5 odsto.

U julu je centralna monetarna institucija eurozone podigla kamatnu stopu na depozite banaka na nula odsto. Kamatna stopa za prekonoćne pozajmice bankama podignuta je na 0,75 odsto, a ona za refinanciranje banaka na 0,5 odsto.

Vileroj smatra da bi neutralni nivo kamatnih stopa trebalo da bude dosegnut prije kraja godine, a Kazaks u prvom tromjesečju iduće godine.

"Po mom mišljenju, mogli bismo prije kraja godine dostići neutralne stope, nakon još jednog značajnog poteza u septembru", rekao je Vileroj.

Šnabel je takođe upozorila da bi inflacijska očekivanja mogla premašiti ciljani nivo u srednjoročnom periodu od dva odsto. Naglasila je i da javnost počinje gubiti povjerenje u centralne banke, prema ispitivanjima javnog mnijenja.

U intervjuu sredinom avgusta istaknula je i mogućnost recesije u eurozoni.

"Postoje snažni znaci da će rast usporiti i ne bih isključila mogućnost ulaska u tehničku recesiju, posebno ako snabdijevanje energijom iz Rusije bude dodatno smanjeno", rekla je Šnabel.

Ona je dodala i da bi recesija ublažila cjenovne pritiske, ali sama po sebi ne bi bila dovoljna da se inflacija vrati na ciljani nivo.

"Čak i ako uđemo u recesiju, malo je vjerojatno da će se inflatorni pritisci smanjiti sami od sebe", zaključila je tada Šnabel.