U POSJETI RUANDI

Makron priznao odgovornost Francuske, ali nije se izvinio

Predsjednici Ruande i Francuske su danas obećali obnavljanje "snažnih" odnosa dvije zemlje nakon što je Emanuel Makron priznao "odgovornost" Francuske za genocid 1994. u Ruandi.

Makron je po dolasku u Kigali priznao odgovornost Francuske za genocid kada su Huti 1994. ubili više od 800.000 Tutsa i umjerenih Huta, ali i rekao da Francuska "nije bila saučesnik" u genocidu.

Predsjednik Ruande Pol Kagame je na zajedničkoj konferenciji za novinare pozdravio Makronovu izjavu, ocjenjujući da "njegove reči vrijede više od izvinjenja". On je takođe pozdravio "veliku hrabrost" svog "prijatelja" Makrona.

Predsjednik glavne organizacije preživjelih Ibuka Egide Nkuranga je izrazio žaljenje što se Makron "nije jasno izvinio u ime francuske države" ili "zatražio oproštaj". Ali, "on je zaista pokušao da objasni genocid i odgovornost Francuske. To je veoma važno, to pokazuje da nas razumije", dodao je Nkuranga.

Makron je rekao da izvinjenje, koje su željeli i francuski političari, nije "prikladno" i da se on opredijelio za "priznavanje činjenica". Po pitanju oproštaja, rekao je da "nije on taj koji može da ga da".

U govoru na spomen obilježju genocida u Kigaliju, gdje su posmrtni ostaci više od 250.000 žrtava genocida, Makron je izrazio nadu da će oni koji su "prošli kroz tamu" genocida mogu "da daju oproštaj".

Makronov cilj je bio da "finalizuje" normalizaciju odnosa sa Ruandom nakon "27 godina gorke distance... nerazumijevanja, iskrenih, ali neuspješnih pokušaja zbližavanja".

Nikola Sarkozi, jedini francuski predsjednik koji je posjetio Kigali od genocida, već je 2010. godine priznao "ozbiljne greške" i "neku vrstu sljepila" francuskih vlasti što je imalo "potpuno dramatične" posljedice.

Za Makrona, Francuska "nije bila saučesnik" u genocidu, što je i zaključeno u izvještaju istoričara.

Pitanje uloge Francuske prije, tokom i nakon genocida nad Tutsima u Ruandi već godinama je goruća tema, što je dovelo i do prekida diplomatskih odnosa Pariza i Kigalija između 2006. i 2009. godine.

To je nadomješteno nizom inicijativa Francuske za izlazak iz krize, uključujući i izveštaj istoričara koji su zaključili da je Francuska bila odgovorna, kao i da su tadašnji predsjednik Fransoa Miteran i njegovo okruženje bili "slijepi" pred rasističkim i genocidnim zanosom vlade Huta koju je podržavao tadašnji Pariz.

U cilju konkretizacije normalizacije odnosa, Makron je danas najavio skorašnje imenovanje ambasadora u Ruandi pošto je to mjesto upražnjeno od 2015. godine.

Francuski predsjednik je obećao i da "niko ko je osumnjičen za zločin genocida ne može da pobegne pravdi", dok više njih živi u Francuskoj.

Francuska delegacija je došla i sa 100.000 doza vakcina protiv korona virusa, obezbijeđenih iz programa Kovaks.

Opozicija u Ruandi je uoči posjete izrazila žaljenje što Makron ćuti na autoritarnu vlast i kršenja ljudskih prava režima Pola Kagamea koji je šef države od 2000. godine. Izmjene Ustava iz 2015. omogućavaju mu ostanak na vlasti do 2034. godine.