[ Index.hr, Objavila R.P. ]

IZBORI U NEDJELJU

Brazil bira između ljevice i desnice

Brazilci u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore na kojima će se glavna bitka voditi između Fernanda Hadada, ljevičara koji prikuplja poene na uspjesima i harizmi bivšeg predsjednika Lule, i krajnjeg desničara Haira Bolsonara, čija popularnost izaziva zabrinutost za stabilnost demokratije u zemlji. Rezultat je teško prognozirati.

Ukoliko pobjedi bivši vojni kapetan Bolsonaro, Brazil će dobiti "najdesnijeg" predsjednika u istoriji, ističu analitičari.

Taj 63-godišnjak vodi u ispitivanjima javnog mnijenja, ali Fernando Hadad (55) predstavlja mu ozbiljnu prijetnju. Bivši gradonačelnik Sao Paula zamijenio je Luiza Inacija Lulu da Silvu kao kandidat ljevičarske Radničke stranke (PT) nakon što je bivši predsjednik završio u zatvoru zbog optužbi za korupciju.

U predsjedničkoj trci učestvuje 13 kandidata. Osim Hadada i Bolsonara, još tri pretendenta imaju šansu da dobiju više od 10 posto u prvom krugu. Drugi krug je izvjestan i održaće se 28. oktobra.

Brazilci će u nedjelju izabrati i 513 zastupnika, 53 senatora i guvernere 26 država i prijestolnice Brazilije.

Brazilskom politikom već dvije decenije dominiraju radnička stranka (PT), iz čijih redova dolazi četvoro zadnjih predsjednika, i Brazilska socijaldemokratska stranka (PSDB) desnog centra.

Brazilski Donald Trump

Međutim, stalni korupcijski skandali i ekonomska kriza pogodovali su usponu Bolsonara, koga nazivaju "brazilskim Donaldom Trampom". Brazil nije imao snažniji krajnje desni pokret od kraja vladavine vojne hunte 1985. godine.

Izbori se odvijaju nakon najgore recesije u istoriji Brazila zbog koje se privreda od 2015. do 2016. godine smanjila za sedam posto, dok je opoziv Luline stranačke koleginice i nasljednice Dilme Rousef, zbog prikrivanja prave veličine fiskalnog deficita, gurnuo zemlju u institucionalnu krizu.

Njen bivši potpredsjednik i neizabrani nasljednik Majkl Temer, koji ne učestvuje ovim izborima, predvodio je spor privredni oporavak provodeći nepopularne neoliberalne reforme.

Političku klasu u međuvremenu je progutao skandal "Lava Jato" (Autopraonica) koji je izbio zbog mita koje su privrednici plaćali političarima u zamjenu za ugovore sa državnim naftnim divom Petrobrasom.

Upleten je bio i Lula, koji je dobio 12 godina zatvora uprkos tome što je u anketama bio daleko ispred drugih predsjedničkih kandidata.

Polarizacija zemlje

Opoziv Rousef i suđenje Luli, koje su njihove pristalice protumačile kao manevre za rušenje ljevice sa vlasti, doprinijeli su polarizaciji zemlje na ljevicu i sve radikalniju desnicu.

"Sve velike brazilske političke stranke i većina političkih čelnika bili su upleteni u korupciju. A to je pogodovalo potrazi za alternativom", rekao je Mauricio Santoro, politolog univerziteta Rio de Ženeira.

"Poput Trampa u SAD-u, Bolsonaro je bio kandidat koji je obećao da će u Brazilu provesti najveće i najdalekosežnije promjene", rekao je Peter Hakim iz američke organizacije Interamerički dijalog.

Bolsonaro pohvalno govori o vojnoj diktaturi koja je vladala od 1964. - 1985. godine, obećao je da će naoružati stanovništvo kako bi se moglo oduprijeti rastućem kriminalu, zagovara ultraliberalnu privrednu agendu i protivi se abortusu.

U napadu nožem 6. septembra zadobio je, međutim, tako velike ozljede da je kampanju mogao da nastaviti samo na društvenim mrežama. Ali to mu je povećalo popularnost i sada ga podržava 28 posto birača, po anketi čiji su rezultati objavljeni u petak.

Ali Bolsonaro je izazvao velike kritike izjavama koje se smatraju seksističkim, rasističkim i homofobnim. Za jednu poslanicu rekao je da je "preružna" da bude silovana. Time je odbio puno biračica koji bi mogli glasati za Hadada, koji će pokušati skupiti bodove na Lulinim dostignućima.

Za većinu Brazilaca, Lulin predsjednički mandat od 2003. do 2010. godine bio je "najbolje razdoblje u smislu privrednog rasta, smanjenja siromaštva, prilika, zapošljavanja", rekao je politolog Santoro.

PT se mjesecima borio da pravosuđe dopusti Luli kandidaturu zbog čega su Haddadu, sveučilišnom profesoru i bivšem ministru obrazovanja koji nema karizmu bivšeg predsjednika, ostala samo četiri tjedna za kampanju.