- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
02. 04. 2018.
11:32 >> 11:27
1
PRIJE 55 GODINA
“I have a dream”- riječi za istoriju
“Ja imam san” jedna je od najčuvenijih rečenica koju je prije 55 godina izgovorio predvodnik pokreta za građanska prava Martin Luter King u istorijskom govoru u Vašingtonu.
Riječi "I have a dream" ponovio je osam puta ispred Linkolnovog spomenika dok ga je slušalo 250 hiljada ljudi. Televizijske kamere prenosile su njegove riječi u američke domove, a predsjednik Džon Kenedi ga je slušao iz Bijele kuće.
"Sanjam... da će moje četvoro djece jednoga dana živjeti u naciji koja ih neće vrjednovati po boji njihove kože, nego po karakteru" govorio je King u obraćanju Amerikancima.
U govoru koji je trajao 17 minuta Martin Luter King je tražio jednaka prava za sve, apelovao na okonanje rasizma, pozivajući se na Bibliju, Ustav, Deklaraciju o nezavisnosti i Proglas o emancipaciji kojim je sto godina ranije ukinuto ropostvo.
Vašington Post je tada tvrdio da se radi o govoru koji se uzdigao iznad umijeća govorništva, a Los Anđeles Tajms je pisao o nenadmašnoj elokvenciji vrhunskog oratora koji je postidio zagovornike segregacije.
Govor je imao izuzetan uticaj na reputaciju Martina Lutera Kinga. Nekoliko mjeseci kasnije, časopis Tajm ga je proglasio za ličnost godine, a 1964. je dobio Nobelovu nagradu za mir.
Mnogi smatraju da su govor i reakcija koju je izazvao ozbiljno uticali na administraciju predsjednika Džona Kenedija da počne da radi na ukidanju rasne segregacije u SAD, što je dovelo do izgalasavanja Zakona o glasačkim pravima za vrijeme njegovog nasljednika Lindona B. Džonsona.
Martin Luter King je ubijen 4. aprila 1968. godine u Memfisu, pred početak promocije „Kampanje siromašnih“ koju je pokrenuo početkom te godine. Ubio ga je, pucnjem iz snajpera, Džejms Erl Rej, koji je tvrdio da je iza atentata stajao čovek pod nadimkom „Raul“. Njegove tvrdnje nisu dokazane i on je osuđen na 99 godina zatvora.
Коментари1
Остави коментар