U SRBIJI

Hadžić do daljeg na privremenoj slobodi

Bivši lider Srba u Hrvatskoj Goran Hadžić biće iz pritvora Haškog tribunala pušten na privremenu slobodu do daljeg, uz obavezu da dolazi u Hag na ljekarske preglede, odlučilo je danas raspravno vijeće Tribunala.

Hadžić, kome se sudi po optužnici za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, 1991-93, biće privremeno oslobođen čim to bude praktično moguće. Kada će Hadžić morati da se vrati u pritvor, sudsko vijeće narediće naknadno.

On se, početkom maja, vratio sa privremene slobode iz Srbije u Hag, radi nastavka liječenja i dodatnih pregleda.

Prema dokumentima suda i odbrane, Hadžić boluje od tumora na mozgu, a bolest je "u konačnoj fazi".

"Dvije trećine do dvije četvrtine pacijenata je mrtvo u roku od dvije godine od postavljanja dijagnoze", precizirala je odbrana u jednom ranijem podnesku. Hadžiću je, kako se navodi u podnesku, dijagnoza postavljena u novembru 2014.

Suđenje Hadžiću, bivšem predsjedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine, u Hagu je u prekidu od oktobra prošle godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru.

Hadžića su, kao posljednjeg optuženog u bjekstvu, vlasti Srbije uhapsile u ljeto 2011. Suđenje je počelo u oktobru 2012. U trenutku prekida procesa, u toku je bila Hadžićeva odbrana.

Optužnica Hadžića tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrijebljenje, ubistva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje, 1991-93. u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini. Ta djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti.

Optužen je i za kršenje zakona i običaja rata: ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja neopravdano vojnom potrebom, uništavanje vjerskih objekata i pljačku privatne i javne imovine.

Cilj tih zločina, po optužnici, bilo je trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva radi uključivanja velikog djela teritorije Hrvatske u ujedinjenu srpsku državu.

U tom "udruženom zločinačkom poduhvatu", po optužnici, Hadžić je učestvovao zajedno sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, Milanom Martićem, Milanom Babićem, Jovicom Stanišićem, Frankom Simatovićem zvanim Frenki, Vojislavom Šešeljom, Radovanom Stojčićem zvanim Badža, generalima JNA Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, Radmilom Bogdanovićem, Mihaljem Kertesom i Željkom Ražnatovićem zvanim Arkan.