Slobodna Evropa [ M.V. ]

Ko će formirati novu Vladu Kosova?

Preliminarni rezultati za parlamentarne izbore 9. februara na Kosovu stvaraju nejasnoće u vezi sa novim sastavom Skupštine, ali i nove izvršne vlasti, smatraju politički stručnjaci. Na osnovu preliminarnih rezultata koje je objavila Centralna izborna komisija, Pokret Samopredeljenje je stranka koja je dobila najviše glasova.

Ova stranka je osvojila oko 41,14 odsto glasova, ne uspijevajući da ponovi uspjeh izbora iz 2021. godine, kada je dobila preko 50 odsto glasova.

Sa 21,99 odsto glasova, na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova, dok je na trećem mjestu Demokratski savez Kosova sa 17,68 odsto glasova.

Alijansa za budućnost Kosova osvojila je 7,65 odsto glasova.

Srpska lista je osvojila 4,05 odsto glasova, što znači većinu glasova srpske zajednice u konkurenciji sa još pet političkih subjekata koji su se nadmetali za glasove ove zajednice.

Konačni rezultati izbora će odrediti novi sastav Skupštine sa 120 mjesta, dok će poslanici kasnije izabrati novu Vladu.

Manjinske zajednice imaju zagarantovanih 20 mjesta u Skupštini Kosova. Od toga je deset mjesta zagarantovano za srpsku zajednicu.

Preliminarni rezultati stvaraju nejasnu i neizvjesnu situaciju u vezi sa brojem mjesta u Skupštini Kosova za svaki politički subjekt, kao i ko će pristupiti formiranju nove Vlade, ocjenjuju iz Balkanske grupe za politiku u Prištini.

Direktor ove grupe, Naim Rashiti, kaže za Radio Slobodna Evropa da trenutni rezultati mogu da se promijene za bilo koji politički subjekt, nakon brojanja glasova izvan Kosova i onih sa uslovnim glasovima.

"Pokret Samoopredjeljenje ima oko 42 odsto, što znači 47 poslanika. Sa glasovima dijaspore [glasovima iz inostranstva] možemo imati još dva ili tri poslanika. Ako Samoopredjeljenje dostigne 49-50 mjesta u Skupštini, imaćemo druge kalkulacije. Ako drugi subjekti smanje razliku sa Pokretom Samoopredjeljenje, opet ćemo imati druge kalkulacije", smatra Rashiti.

CIK je ranije saopštio da je 104.934 birača registrovano za glasanje izvan Kosova, a 84.525 njih je izabralo da glasa putem pošte. Dok broj glasača putem pošte ostaje da se verifikuje, u nekim diplomatskim predstavništvima Kosova u svijetu glasalo je 15.552 osoba.

Broj osoba koje su glasale uslovno još nije objavljen od strane CIK-a.

Takođe, poznavalac političkih pitanja, Artan Muhaxhiri, ocjenjuje da trenutni preliminarni rezultati političkih subjekata na izborima 9. februara stvaraju nejasnoće u vezi sa tačnom konfiguracijom Skupštine i buduće Vlade zemlje.

Bazirano na ovim rezultatima, prema njemu, Pokret Samoopredjeljenje, iako je pobjednik izbora, neće moći da vlada samostalno, kao u prethodnom mandatu.

"Ako Pokret Samoopredjeljenje odluči da formira Vladu samo sa manjinama, tada će to biti izuzetno nestabilna vlada, jer će jedva dostići 61 glas. Pored toga, može imati problema sa Srpskom listom", ističe Muhaxhiri za Radio Slobodna Evropa i dodaje:

"Ako se sve opozicione stranke okupe, ujedine i pokušaju da formiraju Vladu, i ta vlada će biti nestabilna i sa malim šansama za političku dugovječnost".

Pokret Samoopredjeljenje je tokom izborne kampanje isključio mogućnost postizbornog koalicionog sporazuma sa dosadašnjim opozicionim strankama.

Koaliciju sa Pokretom Samooprejdeljenje isključile su i dvije druge stranke, Demokratski savez Kosova i Alijansa za budućnost Kosova.

S druge strane, Demokratska partija Kosova, koja je prema preliminarnim rezultatima druga, nije postavila "crvene linije" ni za jedan politički subjekt za eventualne postizborne koalicije.

Muhaxhiri smatra da preliminarni rezultati izbora čine ranije izjave političkih stranaka o mogućim postizbornim koalicijama neodrživim.

"Ovaj rezultat nameće kompromise. Ne postoji teoretska šansa da postoji stabilna vlada bez kompromisa", kaže Muhaxhiri i dodaje da ćemo u narednim danima, kada CIK objavi konačne rezultate, "imati jasniju sliku o tome koje su stranke spremnije na kompromise".

Pozivajući se na preliminarne rezultate, lider Pokreta Samoopredeljenje, Albin Kurti, kasno u nedjelju je izjavio da "čak i ako se PDK i LDK udruže, one ne mogu biti kao Samoopredjeljenje".

Najavio je da će nastaviti da vlada sa strankama Guxo i Alternativa, koje su se takmičile unutar izborne liste Pokreta Samoopredjeljenje.

"Mi smo prvi i to je potvrda za dobro, uspješno i demokratsko upravljanje. Naša koalicija će formirati našu vladu… Mi smo pobjednički subjekt koji će formirati sledeću vladu", rekao je Kurti.

Demokratska partija Kosova je svoju poziciju kao druge političke snage nakon izbora ocijenila kao dobar rezultat za ovu stranku.

Njen portparol, Blerand Stavileci, izjavio je da je ovaj rezultat "jasan dokaz povjerenja građana u našu viziju Kosova".

Međutim, nije odgovorio na pitanja novinara da li je PDK otvorena za koalicije. Predsednik Demokratskog saveza Kosova, Lumir Abdixhiku, ocijenio je rezultat izbora kao "demokratski rezultat".

Međutim, priznao je da za DSK "rezultat nije zadovoljavajući" u mjeri u kojoj je ova stranka očekivala i nije dao nikakvu izjavu u vezi sa mogućom postizbornom koalicijom.

S druge strane, lider AAK-a, Ramuš Haradinaj, rekao je da je "opozicija pobijedila na ovim izborima", dodajući da nestrpljivo očekuje "saradnju na formiranju Vlade", misleći na moguću postizbornu koaliciju tri dosadašnje opozicione stranke.

Sa druge strane, Srpska lista, koja se takmičila sa pet drugih stranaka iz srpske zajednice, izjavila je da je osvojila svih deset zagarantovanih mandata za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova.

Ova stranka, koja uživa podršku zvaničnog Beograda, od izbora 2014. godine i u svim narednim izbornim procesima, osvojila je sve zagarantovane mandate za srpsku zajednicu u Skupštini i bila je dio izvršne vlasti, osim u prethodnom mandatu koji je vodio dosadašnji premijer, Albin Kurti.

Česte tenzije na sjeveru Kosova od 2022. godine do ovogodišnjih izbora, pozicionirale su Srpsku listu kao protivnika aktuelne Vlade Albina Kurtija.

Muhaxhiri kaže da ostaje da se vidi iz konačnih rezultata da li je Srpska lista osvojila svih deset zagarantovanih mjesta za srpsku zajednicu u Skupštini.

Međutim, čak i ako Srpska lista nije osvojila sva, već većinu zagarantovanih mandata, ona je najlegitimniji predstavnik srpske zajednice na Kosovu, koja, prema njegovim rečima, ne bi trebalo da bude isključena iz učešća u vlasti od strane bilo koga ko formira buduću izvršnu vlast.

"Ako se napravi poređenje između Pokreta Samoopredjeljenje i aktuelnih opozicionih stranaka kao partnera Srpske liste, Srpska lista će daleko lakše napraviti koaliciju sa opozicionim strankama", ističe Muhaxhiri.

Međutim, Naim Rashiti misli drugačije. On ne vjeruje da će albanski politički subjekti, bilo koji, računati na Srpsku listu za formiranje nove Vlade.

"Ovaj presedan je već stvoren i sa poslednjim situacijama kada je Vlada imenovala ministre koji nisu dolazili iz Srpske liste. Verujem da će Srpska lista ostati van jednačine formiranja Vlade", ističe Rashiti.

Dodaje da će bilo ko ko formira sledeću Vladu računati na stvaranje partnerstva sa drugim srpskim strankama na Kosovu, a ne sa Srpskom listom.

I Rashiti i Muhaxhiri kritikovali su Centralnu izbornu komisiju zbog, kako su rekli, "neozbiljnosti" u informisanju javnosti "putem internet stranice".

Dok se čekalo na preliminarne rezultate učešća na izborima i prebrojavanja glasačkih listića sa rezultatima političkih stranaka, pristup internet stranici CIK-a je nekoliko puta bio nemoguć.

Na izborima 9. februara za novi parlamentarni sastav takmičilo se 28 političkih subjekata i jedan nezavisni kandidat.

Pravo glasa na izborima 9. februara na Kosovu imalo je 1.970.944 osoba, od kojih je učestvovalo oko 40 odsto.

Učešće u glasanju je zabilježilo pad u poređenju sa izborima 2021. godine, kada je glasalo preko 48 odsto osoba sa pravom glasa.

Po prvi put je glasalo 125.000 novih glasača.