RSE

Požari na Balkanu - kako spriječiti širenje?

Vatrena stihija guta šume, kuće, štale i automobile dok okolinom odjekuju eksplozije cisterni goriva i plinskih boca. Hiljade ljudi bježe sa svojih ognjišta. Sa požarima se na zemlji bore vatrogasci, a iz vazduha im vodenim bombama pomažu helikopteri i avioni.

Ove slike koje podsećaju na sudnji dan dolaze sa Balkanskog poluostrva: iz Grčke, Severne Makedonije, Bugarske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Zemlje traže pomoć susjeda i Evropske unije preko mehanizma za civilnu zaštitu.

Nakon toplih i dugih perioda sa malo ili nimalo padavina, vruće i suvo vrijeme, povezano sa klimatskim promjenama, sa temperaturama koje se kreću oko 40 stepeni, učinilo je požare češćim i intenzivnijim, sezone požara sve dužim, a vatrom poharane površine sve većim.

Petar Jurić, komandir Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar, kaže za Radio Slobodna Evropa da je, prema njihovom iskustvu, ljudski nemar uzrok 95 posto požara.

Ističe da se većina požara može sprečiti odgovornim ponašanjem stanovništva.

"Mi imamo tek sporadične posjete učenika i ne znam koliko se to može nazvati edukacijom. Mi smo otvoreni, a zašto to škole češće i sistematičnije ne rade, ja ne bih o tome", kazao je Jurić za RSE.

Kako najčešće dolazi do požara u prirodi?

Vatrogasci kažu da najviše intervencija na otvorenim prostorima imaju u ljetnjem periodu kad su visoke temperature. Ljeti dolazi do isušivanja tla i gorivih materija. Jurić kaže kako je najgora kombinacija dugi sušni period, vetar i ljudski nemar koji navodi kao najčešći faktor za izbijanje požara.

Ljeti je, na primJer u Hercegovini koja je podložna požarima, zabranjeno paliti vatru na otvorenom prostoru, što je uobičajen način čišćenja imanja i okućnica.

U lJetnjem periodu zabranjeno je roštiljanje u šumama.

"I kući kad palite roštilj preporučuje se da se to radi u strogo kontrolisanim uslovima i treba paziti da se žar ne prenese vjetrom na druga mjesta", kaže šef mostarskih vatrogasaca.

Ukazuje i na lošu naviku bacanja opušaka iz automobila jer i najmanja iskra može izazvati požar.

Kao primjer navodi i bacanje stakla u prirodu gdje staklena boca može postati sočivo kroz koje prolazi sunčeva svjetlost i može zapaliti vatru.

"Munje ne možemo spriječiti. Ovo možemo", kaže Jurić.

Kako najčešće dolazi do požara u stambenim i poslovnim objektima?

Jurić upozorava da se moraju redovno provjeravati sistemi grejanja, ali i hlađenja i da to moraju raditi ovlašćeni serviseri.

Iskustva vatrogasaca kažu da je veliki broj požara u stambenim objektima izazvan i plinskim sistemima, kako za grijanje tako i za kuvanje, koje se takođe treba redovno servisirati najmanje jednom godišnje.

"Ljudi znaju ostaviti upaljene uređaje u kuhinjama bez kontrole. Zaborave da se kuva ručak i zapali se kuća", navodi Jurić za RSE.

Požari u poslovnim zgradama, osim zbog kvarova na sistemima za grejanje i hlađenje, mašinama i opremi ili instalacijama, mogu izazvati i zaboravljeni punjači za mobilne telefone i slično.

"Kad napuštate kuću ili radni prostor, provjerite dva puta da li je sve ugašeno", kaže Jurić.

Da li sami gasiti požar ili prvo zvati vatrogasce?

Iskustva vatrogasaca su raznolika, no kažu da najčešće stanovništvo odmah pozove vatrogasce i da u međuvremenu sami pokušavaju spriječiti njegovo širenje.

"Vatrogascima, kada dođu na mjesto gde je izbio požar, može se pomoći na razne načine, a ne samo uzeti naprtnjaču s vodom. Može se osloboditi puteve, pokazati im puteve jer mi ne možemo poznavati svako selo i kozju stazu", pojasnio je Jurić.

Jedinice su u zemljama regije organizovane na opštinskim nivoima koje nabavljaju potrebnu opremu.

Vatrogascima koji su u stalnom radnom odnosu leti najčešće u pomoć priteknu sezonski radnici, čije zapošljavanje odobravaju lokalne vlasti.

"Što se opreme naše mostarske jedinice tiče, mi smo na 'zadovoljavajućem minimumu'", kazao je Jurić za RSE.

Njegova jedinica imala je više od 700 intervencija od početka godine, od čega 205 u proteklih mjesec dana u Mostaru i okolini, središtu požarima sklone Hercegovine, koje broji oko 100.000 stanovnika.

U 50 slučajeva bila je direktno ugrožena imovina stanovništva.