P.R. [ Beta ]

izvještaj SB UN

Šmit: Nezapamćeni napadi na Dejtonski sporazum

Period od oktobra prošle godine do sredine aprila ove godine obilježen je napretkom BiH ka integraciji u EU, ali i nezapamćenim napadima na Dejtonski mirovni sporazum, ocijenio je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u svom najnovijem izvještaju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN).

U izvještaju koji će sjutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN, Šmit je naveo da je u martu Evropski savjet odlučio da otvori pregovore o pristupanju s BiH, ističući da ova odluka predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH.

Potom je upozorio da vlasti Republike Srpske (RS), predvođene predsjednikom RS i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom, "aktivno podrivaju BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum".

"Vladajuća koalicija u RS, koju prevodi SNSD, nastavila je da provodi secesionistički program, s upornim napadima na Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH. Njihova prijetnja da paralizuju državne organe, blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka, prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti", ocijenio je Šmit.

Prema njegovim riječima, prijetnja vlasti RS da će se jednostrano povući iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države, uključujući Oružane snage BiH, kao iz poreskog, pravosudnog i izbornog sistema države, prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS.

"Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje", naveo je visoki predstavnik u BiH.

Šmit je u izvještaju, koji će sjutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN, rekao da su stranke vladajuće koalicije u RS nastavile da organizuju proteste na međuentitetskoj liniji između RS i Federacije BiH pod nazivom "Granica postoji".

"Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono bezbjednosnim incidentima", naveo je Šmit.

Optužio je vlasti RS za "nezapamćen pritisak na pravosudne institucije", naglašavajući da, osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija u RS "podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH".

Vlasti RS, naveo je Šmit, podrivaju poštovanje prema instituciji visokog poredstavnika i time njegovu sposobnost da primjenjuje svoj mandat.

"Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjeren visokom predstavniku, a ne entitetu" istakao je.

On je upozorio da vladajuća koalicija u RS donijela zakon o nesprovođenju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS, entitetski izborni zakon, kao i niz zakona "koj ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkali, obeshrabrili, prijetili i naposletku kaznili neslaganje političkih mišljenja".

"Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenario s ozbiljnim posljedicama", upozorio je Šmit.

On je posebno problematičnim izdvojio Izborni zakon RS, ocjenivši da je cilj donošenja tog zakona stvaranje paralelnog izbornog okvira za RS i poništavanje nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK), što je jasno kršenje Izbornog zakona BiH i Ustava BiH.

Dodao je da je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, kako bi smanjio izbornu korupciju i prevare na loklanim izborima zakazanim za oktobar.

Šmit je problematičnim ocijenio i Zakon o stranim agentima u RS, kao i ponovnu kriminalizaciju klevete u tom entitetu BiH.

U izvještaju je ukazao i na Dodikov "govor mržnje", ali i njegove prijetnje opozicionim predstavnicima.

Dalje je ukazao na nastavak kampanje negiranja genocida u RS, a lošom je ocijenio odluku srpskih vlasti u Srebrenici da promijene nazive pojedinih ulica.

Visoki predstavnik je u izvještaju naglasio da su i dalje prisutni napadni na povratnike, i u RS i u Federaciji BiH, oštro kritikujući vlasti oba entiteta i zahtjevajući od njih veći stepen zaštite za povratnike u cijeloj BiH.

Što se tiče situacije u Federaciji BiH, Šmit je kritikovao vlasti tog entiteta zbog neimenovanja sudija u Ustavni sud BiH, ali i u Ustavni sud FBiH, na šta se čeka već dvije godine.

U svom izvještaju Šmit se osvrnuo i na situaciju u vezi sa Javnim servisom BiH, BHRT-om, navodeći da se rtv taksa ne naplaćuje u velikom dijelu Hercegovine, te da Radio-televizija RS (RTRS), kao dio javnog servisa u BiH, uopšte ne uplaćuje novac BHRT-u.

Naveo je da još nije riješen ni problem između BHRT-a i Radio-televizije Federacije BiH (FTV) za stabilno finansiranje.

Šmit se u izvještaju osvrnuo i na misiju EUFOR-a u BiH, ističući da je ona "od najveće važnosti za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini".