P.R. [ Anadolija ]

Parlamentarni izbori

Hrvatska: U borbi 2.302 kandidata za 151 poslaničko mjesto

Parlamentarni izbori za poslanike u Hrvatskom saboru održaće se u Hrvatskoj u srijedu 17. aprila 2024. na kojima će se u zemlji i u dijaspori na 6.884 biračka mjesta za četvorogodišnji saborski mandat učestvovati 2.302 kandidata na 165 listi.

Prema odluci o raspisivanju izbora za poslanike u Sabor koju je donio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, srijeda 17. aprila, dan izbora u Hrvatskoj, neradni je dan. Izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske održaće se u utorak 16. aprila i u srijedu 17. aprila.

Dva biračka mjesta u Crnoj Gori

Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj biraće tri od ukupno 151 saborskog poslanika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvata ukupno 41 državu.

Od 110 biračkih mjesta u dijaspori, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, ukupno 43, dva manje nego na prethodnim izborima održanim 2020. godine, a glasaće se u ukupno sedam bh. gradova.

Najviše biračkih mjesta biće otvoreno u Mostaru, 22, u Vitezu će ih biti pet, u Sarajevu četiri, u Tuzli dva, u Banjaluci jedno, dok će u Livnu biti otvorena četiri biračka mjesta.

U Njemačkoj će biti otvoreno 12 biračkih mjesta, po četiri biračka mjesta biće otvorena u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, po tri su biračka mjesta određena za Italiju i Srbiju - jedno u Beogradu, dva u Subotici. Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj, Švajcarskoj te u Kanadi, dok će u svim preostalim državama biti otvoreno po jedno biračko mjesto.

Jedan poslanik za crnogorsku nacionalnu manjinu

Manjine su obuhvaćene u 12. izbornoj jedinici u kojoj se bira osam manjinskih poslanika. Srbi kao najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj imaju pravo na tri saborska poslanika. Sabor ima jednog poslanika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, u prethodnom sazivu ove manjine predstavljala je predstavnica Albanaca, no Bošnjaci su se ujedinili najavivši jednog kandidata za ove izbore, kako ne bi došlo do ponovnog rasipanja glasova druge najbrojnije manjine u Hrvatskoj. Očekuju pobjedu kandidata koji bi u naredne četiri godine trebao predstavljati Bošnjake i druge četiri manjine. Ostala četiri manjinska zastupnika biraće u 12. izbornoj jedinici svi državljani Hrvatske koji su registrovani kao pripadnici jedne od 22 institucionalizovane nacionalne manjine.

Ankete daju prednost HDZ-u

Po anketi koju je objavila Hrvatska radio-televizija (HRT) u sklopu istraživanja HRejting, koje je izradila agencija Promocija plus u deset od ukupno 12 izbornih jedinica, na uzorku od 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) biće ponovno uvjerljivi pobjednik izbora.

Prema navedenoj anketi, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-ova koalicija Rijeke pravde 44 mandata, Domovinski pokret i partneri 14 mandata, Most i partneri devet mandata, Možemo devet mandata, IDS dva mandata, itd.

Najveće iznenađenje ovih izbora izazvala je objava predsjednika Zorana Milanovića koji izlazi na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat Socijaldemokratske partije (SDP), odnosno koalicije Rijeke pravde, što je izazvalo polemike u javnosti te reakciju i ocjenu Ustavnog suda Hrvatske kako se predsjednik Hrvatske ne može kandidovati na parlamentarnim izborima, osim ako da ostavku na aktivnu funkciju predsjednika. No, uprkos preporukama Ustavnog suda, Milanović je ostao u kampanji za koaliciju Rijeke pravde, tako da je najavio odstupanje s predsjedničke funkcije kada se i službeno registrovao kao premijerski kandidat većine. Funkciju predsjednika Hrvatske u tom slučaju privremeno može preuzeti predsjednik Hrvatskog sabora ili neko od potpredsjednika.

Premijerski kandidat HDZ-a i dalje je Andrej Plenković koji je na ovoj funkciji od 2016. Stranka Most kao svog premijerskog kandidata istaknula je Nikolu Grmoju, a stranka koja je trenutno na vlasti u Zagrebu, Možemo, saborsku zastupnicu Sandru Benčić.

Za preuzimanje vlasti i imenovanje premijera na čelu nove Vlade, pobjednička stranka ili koalicija moraće predsjedniku Hrvatske predočiti podršku najmanje 76 izabranih poslanika na parlamentarnim izborima, što je minimalna natpolovična većina od ukupno 151 poslanika.

Za smanjen udio žena na listama propisane novčane kazne

Na svim listama za parlamentarne izbore ukupno je 2.302 kandidata, od čega 1.333 muškarca i 969 žena, što je odnos 58:42 odsto u korist muškaraca. Gotovo petina, to jest 32 od 165 listi koje učestvuju na izborima za Hrvatski sabor, nema dovoljno žena, odnosno muškaraca, pa njihovim predlagačima u perspektivi prijete novčane kazne.

Prema zakonu, na izbornim listama od 14 kandidata najmanje šest kandidata moraju biti žene, odnosno muškarci. Za svaku listu bez uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca, predlagači liste može biti kažnjen sa 6.636 eura.

Za Hrvatsku je 2024. superizborna godina jer građani imaju priliku tri puta da glasaju. Nakon parlamentarnih izbora, izbori za Evropski parlament slijede 9. juna, kao i u drugim zemljama članicama Evropske unije. Krajem 2024. hrvatski građani će imati priliku birati i na predsjedničkim izborima. Prvi krug bi se trebao održati krajem decembera, a bude li drugog kruga, on će se održati početkom 2025. godine, do kada i aktualnom predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću traje petogodišnji mandat.