[ TVCG ]

ZBOG ISTORIJE I JEZIKA

Na putu ka EU Skoplje sada ima problem sa Bugarskom

Od zemalja Zapadnog Balkana u čekaonici za Evropsku uniju, osim nas, koji smo status kandidata dobili daleke 2010. godine, duže je Sjeverna Makedonija. Nakon rješavanja decenijskog problema s Grčkom zbog imena, Skoplje je sada u problemu zbog spora s Bugarskom povodom istorije i jezika.

Sjeverna Makedonija je 2005. dobila status zemlje kandidata za prijem u Evropsku uniju. Bila je to istorijska odluka koja se u Skoplju slavila. Tadašnji premijer Vlado Bučkovski kazao je da Makedonija najzad napušta balkanske kozije staze. Ali, ni 17 godina kasnije ta zemlja još nije dobila datum za početak pregovora.

"Da, imali smo problem s Grčkom koji smo prevazišli jer želimo da gradimo dobrosusjedske odnose sa našim prijateljima izregiona. Sada nam se otvara nov problem s Bugarskom", kazala je potpredsjednica SDSM Sanja Lukarevska.

Rješenje prvog problema bila je promjena imena pa je Makedonija postala Sjeverna. No, spor s Bugarskom, daleko je komlikovaniji ali iz vladajućeg Socijaldemokratskog saveza poručuju da su postavili granicu preko koje neće preći.

"U ovom periodu izglasana je Rezolucija u Sobranju koja je bila prihvaćena od svih političkih partija gdje smo postavili našu crvenu liniju i tu je zabetoniran naš identitet, jezik i prije svega jedinstvenost naše države", dodala je Lukarevska.

U opoziciji nijesu optimisti da s Bugarskom mogu naći rješenje ukoliko ta zemlja tvrdi daje makedonski, dijalekt bugarskog jezika i da je makedonska nacija vještački napravljena.

"Drugo pitanje je šta radi EU povodom toga? Ne radi mnogo. Nema ozbiljnog pritiska na Bugarsku da ukine VETO kako bi započeli pregovore sa EU", kazao je Aleksandar Nikoloski iz VMRO-DPMNE.

Spor dvije države, smatraju sagovornici TVCG, utiče i na unutrašnje prilike u Makedoniji ali i na cijelom Zapadnom Balkanu.
"Komplikacija makedonsko-bugarskih relacija može usporiti i nas kao zemlju da postanemo članica EU a pogotovo cijeli Balkan", kazao je novinar Aleksandar Srbinovski.
"U principu dugi limbo na putu Makedonije ka EU rađa jedan defetizam, jednu apatiju i jednu političku dekadenciju kod političkih elita ovdje", dodao je analitičar Petar Arsovski.

To, poručuju, ne smije biti izgovor da se zemlja reformiše i oslobodi korupcije.

"Najvećim dijelom glavni centri u Evropskoj uniji nijesu saglasni da Makedonija počne pregovore sa EU prije svega zbog visokog nivoa korupcije i zbog nedovoljno reformi. I Bugarska im dođe kao jedan dobar izgovor", smatra Nikoloski.
"Građani su nezadovoljni, razočarani, ljuti a političke elite odustaju od političkih reformi zato što ne vide neki konkretan napredak ka Evropskoj uniji", dodao je Arsovski.

Evropska unija želi formalno da počne pregovore o članstvu Sjeverne Makedonije početkom ljeta, kazao je krajem aprila komesar EU za proširenje Oliver Varhelji. Bugarska želi da Sjeverna Makedonija prizna etničku bugarsku manjinu u svom Ustavu, ali osporava postojanje makedonske manjine u Bugarskoj. Taj spor odgodio je i kandidaturu Albanije.

Svetlana Vlahović, TVCG