[ Beta, Objavila: J.B.Č. ]

PLENKOVIĆ

Hrvatska želi što prije u Šengen i zonu eura

Hrvatska, zemlja koja je posljednja postala članica EU, želi da što je prije moguće uđe u unutrašnje krugove Unije - zonu Šengena i zonu eura, rekao je premijer te zemlje Andrej Plenković.

U razgovoru sa grupom od 60 novinara iz Brisela, koji su doputovali u Zagreb na inauguraciju hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, Plenković je istakao da su, pored prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, dva glavna nacionalna cilja pridruživanje Šengenu i zoni eura.

Od 12 zemalja koje su ušle u EU između 2004. i 2007, van zone eura je još pet (Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Bugarska) dok ulazak u Šengen zonu "starije" članice EU nijesu odobrile samo Rumuniji i Bugarskoj, iako ih Evropska komisija smatra spremnim.

Nove članice, uključujući Hrvatsku, imaju obavezu po sporazumu o pristupanju EU da se priključe zoni eura čim za to budu spremne ali izgleda da sve ne žure u taj klub, posebno Poljska.

S druge strane, ambicija Bugarske je da bude sljedeća članica EU koja će nacionalnu valutu zamijeniti zajedničkom evropskom i naredni korak Sofije na tom putu je pridruživanje Evropskom mehanizmu deviznih kurseva (ERM II) na proljeće.

Plenković je rekao novinarima da je Hrvatska u maju 2018. usvojila strategiju za ulazak u zonu eura i da je u julu 2019. počela da radi na akcionom planu za ispunjavanje kriterijuma za ERM II.

"Šest hrvatskih institucija vrijedno radi na 19 mjera i devet političkih oblasti na postizanju tih ciljeva", rekao je premijer, prenio je danas EURACTIV.com.

Kada je riječ o zahtjevu za ulazak u Šengen, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je prethodna EK ocijenila da je Hrvatska sposobna da štiti spoljne granice EU.

Pozitivno mišljenje EK, prema njegovim riječima, stiglo je poslije godina konsultacija, misija, verifikacija i dobrog apsorbovanja fondova EU opredijeljenih za to.

Plenković je rekao i da je migrantska kriza 2015-2016, kada je preko hrvatske teritorije prešlo 700.000 ilegalnih migranata, jedan od događaja koji je imao velike posljedice na arhitekturu i raspoloženje u članicama EU.

Odgovor na to, prema premijerovim riječima, bilo je jačanje spoljnih granica EU, posebno grčko-turske i bugarsko-turske granice. Tome je dodao jačanje 1.351 kilometar duge hrvatske granice.

"Iako to tako ne djeluje na mapi, naša granica sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom je zapravo duža od rusko-finske granice", rekao je hrvatski premijer.

Plenković je istakao da Hrvatska ne želi da podiže nove zidove i rekao da značajna hrvatska populacija živi u BiH i da izgradnja novih ograda "između Hrvata i Hrvata" danas "nije prava politička poruka" koju treba poslati.

Premijera su novinari pitali i da li je današnji Šengen, u kome neke zemlje ponovo uvode granične kontrole, i dalje atraktivan za Hrvatsku i da li se ta zemlja nada da će biti u Šengen zoni prije Bugarske i Rumunije.

"Šengen zona kojoj težimo je ona orginalna a ne Šengen sa unutrašnjim granicama između članica koje su gotovo zaboravile na policiju na granici", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je priznao da su Bugarska i Rumunija odmakle dalje od Hrvatske na putu u Šenegen ali je rekao i da su tri zemlje "na istom nivou" prema ocjeni Komisije.

Međutim, on vjeruje da je Hrvatska u prednosti jer su Bugarska i Rumunija i dalje u kontrolnom mehanizmu CVM koji je 2007. bio uslov za njihov ulazak u EU.

Hrvatska je ušla u EU 2013. bez Mehanizma za saradnju i verifikaciju (CVM) kojim se prati napredak u vladavini prava.

Neke članice EU, posebno Holandija, odbile su pokušaje Bugarske i Rumunije da udju u Šengen i povezuju CVM i pristupanje Šengenu iako to, pravno gledano, nema veze jedno s drugim.

"Za razliku od Bugarske i Rumunije, Hrvatska nema takav mehanizam", istakao je Plenković i dodao da razume koliko je to bolno pitanje za te dve zemlje.

Plenković je oprezno odgovorio na pitanje o vremenskom okviru za priključenje Hrvatske Šengenu.

"Insistiraćemo na tom cilju ali znam da u našem slučaju to neće biti pitanje koje se razmatra isključivo prema zaslugama", rekao je premijer i dodao da će Hrvatska učiniti sve da ojača svoj zahtjev.

To uključuje napredak sa reformom Dablinskog sistema azila gdje je glavni kamen spoticanja distribucija migranata širom EU.

Neimenovani hrvatski diplomata je za EURACTIV rekao da Hrvatska namjerava da uđe u Šengen prije Rumunije i Bugarske i da ne želi da bude "u paketu" sa tim zemljama.

Taj diplomata je istovremeno priznao da bi Slovenija mogla da bude protiv zbog bilateralnog spora oko granice u Piranskom zalivu.