M.D.

Birački spisak i otvorene liste najsporniji segmenti izborne reforme za partije

Poslanik DPS Nikola Rakočević kazao je u emisiji "Argumenti" na TVCG da ne može biti optimističan da će za izbore 2027. biti sređen birački spisak. Poslanik PES Vasilije Čarapić istakao je da su birački spisak i otvorene liste najsporniji segmenti za političke partije jer da je bilo volje to bi se ranije riješilo.

Rakočević je istakao da nije optimističan po pitanju čišćenja biračkog spiska zbog neophodne saradnje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, gdje, kako kaže, radi dio partijskih ljudi. 

"Jer tu je potrebna saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova a tu imamo partijske ljude koji nijesu spremni da ono što je ključna prednost onih koji su na vlasti, a to je da fizička lica koji imaju nelegalno crnogorsko državljanstvo, žive u Srbiji ili BiH a dolaze ovdje kao izborni turisti zloupotrebljavajući zakon Crne Gore. To su neki sporni elementi u biračkom spisku", kazao je Rakočević. 

Istakao je da su otvorene liste esencija pune demokratije, da građani direktno biraju one za koje smatraju da su najbolji da ih predstavljaju.

Rakočević je naglasio da u Državnoj izbornoj komisiji neće više biti partijskih ljudi. 

Poslanik PES Vasilije Čarapić kazao je da bi pitanje sređivanja biračkog spiska stavio u isti koš sa otvorenim listama.

"To su dvije reforme koje građani zahtijevaju od političkih subjekata, ali i od Odbora, i istovremeno to su dva najspornija segmenta za političke partije jer da je bilo volje to bi se ranije riješilo. Dakle, potrebno je otključati volju za reformu biračkog spiska je veliki izazov", istakao je Čarapić.

Naglašava da tu treba riješiti nekoliko ključnih pitanja, te da je tu najbitnije pitanje da li treba da se obaveže neko ko je trajno napustio Crnu Goru i promijenio prebivalište, da odjavi prebivlaište u Crnoj Gori.

"Nije ni ključna samo terenska provjera prebivališta, nego da li mi želimo da uvedemo normu da kada neko trajno promijeni prebivalište i kada ga trajno izgubi iz Crne Gore i stekne negdje drugo, ima obavezu da odjavi prebivalište, jer po sadašnjem zakonu nema tu obavezu", naglasio je Čarapić.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović smatra da se birački spisak može srediti do 2027. godine ako bude političke volje.

"Nije komplikovano ako se zauzme jasan pravac, ako se zna šta se želi, ali u tom našem biračkom spisku ne postoje fantomi, da su tamo ljudi koji fizički ne postoje, ali se tamo sigurno nalazi veliki broj ljudi koji nema pravo glasa, po našem zakonu i Ustavu, što zbog prebivališta, što eventualnih problema sa dvojnim državljanstvima", istakao je Sekulović.

Istakao je da vlast i opozicija stavljaju različite stvari u fokus kada je u pitanju birački spisak.

"Jedni fokus stavljaju na prebivalištu i potrebi da se birački spisak čisti na način da se utvrdi ko su ljudi koji odavno ne žive u Crnoj Gori, koji imaju prebivalište negdje drugo. Dok opozicija stavlja fokus na državljanstvo, odnosno na onim građanima Crne Gore koji pored crngorskog državljanstva imaju i državljanstvo neke druge države protivzakonito, i žive ili ne žive u Crnoj Gori", kazao je Sekulović.

Savjetnica predsjednika za javne politike Marija Vesković istakla je da sređivanje biračkog spiska neophodno i da je to nešto što građani očekuju.

Regularni birački spisak je, kako je kazala Vesković, srž izbornog povjerenja.

Naglasila je da je birački spisak veliko pitanje, te da se to pitanje ne rješava samo u Skupštini, ili instituciji u kojoj se zakon mijenja, već pravi posao počinje onda kada se završi taj posao u Skupštini, nakon toga do održavanja sledećih izbora gdje moramo računati na podršku od drugih insitucija, MUP-a i službenika koji tamo rade, moramo imati osnova da vjerujemo i u terenske provjere", naglasila je Vesković.