M.M./M.V.

Anketni odbor baviće se slučajevima devet ubistava

Skupštinski Anketni odbor odlučio je da otvori parlamentarnu istragu o slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce. Posebno je riječ o ubistvima Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića. Odbor će se baviti i slučajevima napada na veći broj novinara i intelektualaca, a to su Duško Jovanović, Gojko Mitrović, Tufik Softić, Željko Ivanović, Radovan Aleksić, Predrag Šuković, Vojo Laković, Mladen Stojović, Jevrem Brković, Momir Vojvodić i Aleksandar Saša Pejanović. Iskazana je i spremnost da se podrži predlog DPS-a - da se ispitaju atentat na Vuka Draškovića u Budvi i hapšenje grupe u hotelu Crna Gora uoči predsjedničkih izbora 1997. godine. O svemu će odbor informisati Ministarstvo pravde, kako bi dobio tumačenje da li se za neke slučajeve vode aktivni postupci.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da odbor nije sud, ali jeste forum gdje može da se razgovara o stvarima koje opterećuju Crnu Goru. On je istakao da ima dosta toga mračnog iz prošlosti i to treba rasvijetliti. 

Mandić je rekao da su pitali Ministarstvo pravde o temama teških ubistava, posebno o ubistvu Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića. Predložio je da se odbor bavi napadima na novinare i intelektualce a to su Duško Jovanović, Gojko Mitrović, Tufik Softić, Željko Ivanović, Radovan Aleksić, Predrag Šuković, Vojo Laković, Mladen Stojović, Jevrem Brković, Momir Vojvodić i Aleksandar Saša Pejanović. 

"Da pitamo resor pravde da li se o ovom slučajevima vodi postupak i da li odbor ima mandat da se time bavi", rekao je Mandić. 

On je rekao da treba pozvati predstavnike policije i tužilaštva, posebno iz tog vremena, ali i žrtve ovih napada te one koji su kasnije i sami priznali da su učestovali u ovim napadima. 

"Mislim da ovaj odbor može da da rezultate i da može da se dođe do istine", rekao je Mandić.  

Predsjedavajući odboru Andrija Nikolić (DPS) rekao je da ne postoje presude pravosnažnog karaktera koje bi kvalifikovale bilo koje ubistvo kao ubistvo koje ima politički rukopis, te da treba biti rezervisan prema takvim formulacijama. 

Poslanik DPS Crne Gore Okar Huter rekao je da jako važno da se utvrdi metodologija, te da se ne smiju prisvajati ovlašćenja koja odbor nema jer postoje institucije koje vode istrage. On je apelovao i da se tragedije ne zloupotrebljavaju u političke svrhe, ističući da nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena. 

Usvojen pravilnik o radu

Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović rekla je da parlamentarna većina na čelu sa Mandićem ne dozvoljava da se poštuje poslovnik i nije omogućila opoziciji da postavlja pitanja. 

"Još jednom smo dobili potvrdu karaktera ove parlamentarne većine", rekla je Novaković-Đurović.  

Poslanik Milan Knežević (DNP) rekao je da se prema dokumentu koji su dobili od Ministarstva pravde može vidjeti da se odbor ne može baviti sa dva ili tri slučaja, ali ostalima može. Podržao je Mandićev predlog. 

Miodrag Laković (PES) rekao je da bi bilo preambiciozno vjerovati da će odbor rasvijetliti neko ubistvo, ali se kroz rad odbora može doći do konkretnih informacija o sprezi dijela institucija i kriminala. 

Odbor je jednoglasno usvojio pravilnik o radu. 

Mandić je rekao da odbor treba da se pozabavi počiniocima ubistava koji nijesu otkriveni više decenija. Posebno o ubistvu Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka-Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša-Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote-Baje Sekulića i Srđana Vojičića, ali treba pitati Ministarstvo pravde da li se vode neki postupci, kako ne bi bilo prepreka da se odbor uključi. 

Laković je rekao da su se sva krivična djela koja je naveo Mandić desila u Crnoj Gori sem ubistva Bulatovića, koje se desilo 2000. godine u Beogradu. Mjesna i stvarna nadležnost, kazao je, stoga pripada organima Republike Srbije. 

"Nas sve zanima istina o tom zločinu ali pitanje koje institucije treba pitati o tome", rekao je Laković. 

Mandić je rekao da treba zatražiti kompletnu dokumentaciju o radu Anketnog odbora savezne Skupštine iz 2002. godine, koji se bavio atentatom na Bulatovića. Kazao je da treba skupiti sve što se može i imati u vidu da je prst sumnje bio uperen na određena lica iz Crne Gore. 

Laković je rekao da nije za to da se podaci odbora koji je vodio Šešelj, kasnije presuđeni ratni zločinac, koriste u crnogorskom parlamentu. Svakako, kazao je, treba zatražiti podatke od drugih organa. 

Mandić je rekao da jeste na čelu tog odbora bio Vojislav Šešelj, ali odbor ne čini predsjednik jer je to tijelo činilo puno časnih i poštenih ljudi iz tadašnje vlasti i opozicije.  

Vladimir Dobričanin (UCG) rekao je da se mora saznati istina o ovim napadima. 

Milan Knežević rekao je da su posebno upozoravajuće sumnje da je u ubistvu Bulatovića logistiku dala zloglasna Sedma uprava DB. Kazao je da nije presudno je li Šešelj vodio anketni odbor koji se bavio ubistvom Bulatovića, jer je u pitanju bilo tijelo sastavljeno od poslanika iz raznih partija. 

"Podatke treba tražiti od svih organa koji su sukcesor bivše zajedničke države", kazao je Knežević. 

"Odbor može da postigne uspjeh"

Bogdan Božović (SNP) saglasan je sa predlogom Mandića. 

"NIjesmo u ulozi tužilaštva i sudstva ali vjerujem da je značajno da u okviru ove parlamentarne većine postoji volja da se sve ovo sagleda. Pavle Bulatović je bio državljanin Crne Gore, jedan od osnivača i stubova SNP-a, i očekujem da kolege podrže da se i o njegovom ubistvu razgovara i da se dobije dokumentacija", rekao je Božović. 

Momčilo Leković (Demokratska Crna Gora) rekao je da čvrsto vjeruje da odbor može da postigne uspjeh. Kada bi odbor dao doprinos da se makar jedan od navedenih slučajeva rasvijetli, to bi bio dobar rezultat. 

Leković je rekao da podržava predlog Mandića da se raspravlja o ovim ubistvima i da se od Ministarstva pravde dobije odgovor na pitanje za koje slučajeve se vode postupci. 

Huter je rekao da Knežević treba da pojasni raniju izjavu da su članovi odbora pod prijetnjom i da rad u ovom odboru nosi rizik. 

Knežević je kazao da nema nikakvih indicija, ali treba imati u vidu da su mnogi nalogodavci i počinioci pomenutih napada i dalje živi i da su još na slobodi. 

"Vjerovatno je jasno da postoji interes da ovaj odbor ne uspije. Hoće li neko od članova odbora biti napadnut, ja to ne znam. Mogu vam reći samo da nije bila neka navalica da se bude član ovog odbora. Ja sam to prihvatio i vjerujem da možemo uspjeti", naglasio je Knežević. 

Nikolić je rekao da za njih nema teme o kojoj nijesu spremni da razgovaraju. 

"Treba imati u vidu da mi nijesmo sudije i tužioci", rekao je Nikolić. 

On je naglasio da podržavaju svu tužilačku istragu, ali treba imati u vidu i ograničenja iz zakona o parlamentarnoj istrazi.  

Predložio je da se raspravlja i o atentatu na Vuka Draškovića u Budvi ali i ulozi obavještajnih službi susjedne Srbije u tome. Takođe, i kako je došla grupa ljudi predvođena Rambom Kovačevićem i pohapšena je u hotelu Crna Gora uoči predsjedničkih izbora 1997. godine.

"Mislim da bi i to trebalo da zavrijedi pažnju ovog odbora", ukazuje Nikolić. 

On kaže da nije prihvatljivo da se koriste službeni i drugi podaci obavještajnih službi koje subverzivno djeluju protiv Crne Gore. 

Mandić je rekao da ne vidi ništa sporno u tome da se raspravlja i o atentatu na Draškovića u Budvi, ali i hapšenju grupe 1997. godine, jer su njeni članovi prošli torturu od policije. 

"Mi kao poslanici očekujemo istinite i tačne odgovore od svih koji se pojave pred odborom", kazao je Mandić. 

Knežević je rekao da bi pokojni Vukašin Maraš, kao tadašnji šef službe bezbjednosti, bio dobar svjedok da govori i o atentatu u Budvi i prebijanju članova grupe u hotelu Crna Gora. 

"Što se tiče vaših sumnji u to hoćemo li eventualno koristiti podatke vojno-obavještajnih službi, budite spokojni jer takve podatke nećemo koristiti. Niti priče rekla-kazala ili priče iz kafana i sa svadbi i saučešća", rekao je Knežević. 

Prihvaćena metodologija rada

Na dnevnom redu je bilo i razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.

Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.

Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti Crnim trojkama glasala su 44 poslanika.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasjedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.