Mi.M.

Zapadni Balkan - Ispit bezbjednosti i demokratske otpornosti Evrope

„Švedska je snažan i dugoročan podržavalac proširenja EU. Ovo bi mogao biti početak kraja pregovora za Crnu Goru“, izjavila je Džesika Rosenkranc, ministarka za evropska pitanja Švedske, na četvrtom u nizu BSC Leaders Meetings danas održanom u Podgorici.

Pored švedske ministarke, panel diskusiji „Evropski san Crne Gore: Uspješna priča Zapadnog Balkana?“ učestvovali su Todor Goranović, savjetnik premijera Crne Gore za bezbjednost i odbranu; Vanja Ćalović, izvršna direktorka MANS-a i Nikola Dimitrov, predsjednik i suosnivač Solucije, koji je takođe bio bivši potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije. Diskusiju je moderirao Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Tokom uvodnog obraćanja, Igor Bandović je naglasio ključnu ulogu Zapadnog Balkana u bezbjednosnom pejzažu Evrope.

„Dok se Evropa suočava sa rastućom nestabilnošću i geopolitičkim izazovima, Zapadni Balkan ostaje ključni test za bezbjednost i demokratsku otpornost kontinenta“, rekao je Bandović.

On je priznao evropsku integraciju Crne Gore kao značajan uspjeh, ali je upozorio da tekući politički i bezbjednosni problemi zahtjevaju obnovljenu posvećenost kako regionalnih lidera, tako i Evropske unije.

Istakao je hitnu potrebu za demokratskim reformama, unapređenjem regionalne saradnje i jasnom posvećenošću EU stabilnosti u regionu.

„Naša uloga je da podstičemo dijalog, pružamo stručnost i zagovaramo politike koje osiguravaju trajnu stabilnost na Balkanu“, zaključio je on, naglašavajući posvećenost BCBP-a podršci ovim ciljevima kroz informisano zagovaranje i saradnju.

Ministarka za evropske poslove Švedske, Džesika Rosenkranc, naglasila je nepokolebljivu podršku svoje zemlje proširenju EU. Istakla je da trenutni bezbjednosni pejzaž oživljava proces pristupanja EU.

„Švedska je snažan i dugoročan podržavalac proširenja EU. Trenutno okruženje bezbjednosti donijelo je novu dinamiku procesu EU, a održavanjem tempa potrebnih reformi, Crna Gora ne samo da inspiriše druge zemlje kandidatkinje da slijede njen primjer, već takođe doprinosi bezbjednosti i stabilnosti cijelog našeg kontinenta“, rekla je Rosenkranc.

Ona je naglasila da bi ova dinamika mogla označiti prelomni trenutak u pregovorima Crne Gore, sugerišući da bi to moglo biti „početak kraja pregovora za Crnu Goru.“

Njene izjave naglašavaju posvećenost Švedske jačanju stabilnosti i saradnje unutar Evrope kroz proces proširenja.

Diskusija se fokusirala na nekoliko ključnih tema, kao što su prilike i izazovi s kojima se Crna Gora suočava na putu ka članstvu u EU, preostale prepreke za završetak pristupnih pregovora do 2028. godine i lekcije koje druge zemlje Zapadnog Balkana mogu naučiti iz napretka Crne Gore.

Todor Goranović, savjetnik premijera Crne Gore za bezbjednost i odbranu, istakao je napredak Crne Gore u procesu integracije u EU, opisujući ga kao izvor ohrabrenja za zemlju, ali i za Zapadni Balkan.

Ukazao je na nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja nakon godina kašnjenja kao pozitivan korak napred. Goranović je takođe naglasio ulogu Crne Gore kao primjera za region, posebno u podršci Ukrajini i naporima za pridruživanje NATO-u.

„Trudimo se da budemo kredibilan partner,“ izjavio je Goranović.

Izvršna direktorka MANS-a, Vanja Ćalović, izrazila je zabrinutost povodom procesa pristupanja Crne Gore EU, rekavši da su „značajne reforme sada žrtvovane zbog većih geopolitičkih potreba,“ s političarima koji rade samo minimum kako bi održali fasadu napretka jer „svima treba priča o uspjehu“.

Istakla je da su diskusije oko podsticaja EU izgubile svoju efikasnost, napominjući da „Crna Gora treba samo da ispuni minimalne uslove za integraciju u EU,“ što smatra posledicom tekućeg rata u Ukrajini.

Ova situacija dovela je do opadanja standarda, s političarima na Balkanu koji su svesni da mogu izbeći odgovornost usred trenutne geopolitičke dinamike. Ćalović je naglasila značajne probleme Crne Gore sa korupcijom i organizovanim kriminalom, ističući hitnu potrebu za pomoći EU kako bi se unapredile neophodne reforme vladavine prava.

Nikola Dimitrov, bivši potpredsednik vlade i ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije, naglasio je hitnu potrebu za geopolitičkim napretkom u Evropi, posebno uzimajući u obzir tekuće izazove vezane za proširenje EU.

Ukazao je na to da bilateralni sporovi često ometaju ovaj napredak, što je preusmjerilo javnu pažnju sa jačanja vladavine prava na ustavne izmjene nakon Prespanskog sporazuma.

Dimitrov je istakao nužnost zaštite procesa integracije u EU, opisujući to kao značajan izazov za blok.

Ukazao je na to da region zahtjeva priču o uspjehu, ističući potencijal Crne Gore kao kandidata koji bi mogao postići članstvo u EU do 2028. godine. Međutim, naglasio je da ovaj cilj mora uključivati iskrenu saradnju sa organizacijama civilnog društva kako bi se osiguralo da se efikasne reforme sprovode umjesto da se tretiraju kao pukost formalnosti.

Na diiskusiji se takođe razgovaralo o pitanjima da li će sama EU biti spremna da prihvati nove članice do 2028-2030. godine. S obzirom na to da se 2025. očekuje kao odlučujuća godina za politiku proširenja EU, učesnici su izrazili oprezan optimizam oko izgleda za dalju integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Ovaj događaj organizovao je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) u partnerstvu sa Balkanskim centrom za konstruktivne politike - Solucija (Sjeverna Makedonija) i Ambasadom Švedske, okupljajući ključne figure u diskusiji o evropskim aspiracijama Crne Gore.