B.B.

Beganović: Odbor nije prekršio Ustav; Đorđević: Potrebno precizirati Zakon o Ustavnom sudu

U Skupštini Crne Gore danas su obavljena saslušanja dva kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore. Na Ustavnom odboru saslušani su Alija Beganović i Nenad Đorđević, a odgovarajući na pitanja članova Odbora istakli su da smatraju da taj odbor nije prekršio Ustav prilikom utvrđivanja uslova za odlazak u penziju sutkinje Dragane Đuranović. Đorđević je naglasio da bi Zakon o Ustavnom sudu valjalo mijenjati kako bi bio precizniji i sa jasnim pravnim posljedicama.

Kandidati za sudije Ustavnog suda su Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.

Sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije, a predsjednica Odbora Jelena Božović konstatovala je da ima kvoruma, te naglasila da će se saslušanja obavljati po azbučnom redu, ali zbog privatnih razloga sljedeći kandidat sa spiska nije mogao da prisusutvuje, pa se prešlo na sljedećeg, a to je Nenad Đorđević.

"Cilj je da do kraja mjeseca završimo sa saslušanjima kako bi se Ustavni sud što prije konstituisao", kazala je Božović.

Poslanik SNP Bojan Božović je pitao prvog kandidata Aliju Beganovića da li smatra da je Ustavni odbor donoseći odluku o sutkinji Đuranović prekršio Ustav i time, kako tvrdi opozicija, izazvao ovu političku krizu.

Beganović je odgovorio da nije moralno da neko obavlja funkcije na kojima odlučuje o pravima bilo kog građanina, a da sam krši ta prava.

"Jasno je, jedino Zakonom o PIO prestaje funkcija i to je jedini zakon koji to reguliše, to ne čini Zakon o radu. Je li Odbor prekršio Ustav? Po mom mišljenju članovima Odbora nije bilo ostalo ništa drugo nego da postupe onako kako su postupili. Mislim da Odbor nije prekršio Ustav, jer ako sudije neće same da obavijeste o prestanku funkcije onda se moralo reagovati", kazao je Beganović.

Poslanik PES-a Darko Dragović je pitao zašto nije konkurisao za sudiju za prekršaje s obzirom da ima višedecenijsko istustvo u toj oblasti. I zašto se prijavio i na odglas koji je raspisao predsjednik države i kakav je njegov status po tom javnom pozivu.

Beganović je istakao da je uporan da se prijavljuje na oglase za sudije Ustavnog suda, jer zna svoje kvalitete i mogućnosti, jer pokušava da u karijeri doprinese stručnošću, a smatra da može svojim potencijalom pomoći da se unaprijedi rad suda u koji bi došao.

Kako je kazao nije otišao na razgovor za sudiju za prekršaje, jer mu uslovi nijesu odgovarali. Kako je kazao mogućnost napredovanja u tim sudovima je ograničena. Pojasnio je da je konkurisao i za sudiju Višeg suda za prekršaje, ali je onog dana kada je trebao da dođe na razgovor odustao, jer uslovi mu nijesu odgovarali.

"Sudijama za prekršaje se ne računa staž odrađen u tim sudovima, i uputio sam inicijativu na adrese nekoliko nadležnih organa da se to izmijeni. Mislim da je u pitanju diskriminacija, koja se mora mijenjati", istakao je Beganović.

Poslanik PES-a Miodrag Laković je pitao da li je ranije bilo političkog uticaja na Ustavni sud i da li je to degradiralo njegovu svrhu i smisao. Drugo pitanje je da li kao budući sudija Ustavnog suda ima ideju kako da se razviju mehanizmi da politika ne utiče na odluke Ustavnog suda.

"Često se čuje da je Ustavni sud politički tu tezu javnost veže za to što sudije biraju poslanici. Konkretno ne mogu odgovoriti da li je bilo odluka pod uticajem politike. Kako promijeni uvesti mehanizme? Recimo, riješiti stambeno pitanje sudijama je bitno i tu treba donijeti urebde, jasne kriterijume, da sudije nijesu u iskušenju da se obraćaju bilo kojem organu"

Laković je pitao i da li se može kontrolisati kontakt sudija sa političarima koji mogu uticati na odluke suda.

Beganović je odgovorio da tu možda treba više uključiti druge organe, koji bi u takvim kontaktima pronašli osnove za politički uticaj.

Božović je pitala Beganovića da se izjasni o inicijativi da se srpski jezik proglasi službenim jezikom u Crnoj Gori, kojim, kako je kazala većina govori.

On je odgovorio da bez obzira kojoj vjeri i naciji neko propadao ima pravo da govori kako smatra da treba.

"Ne mogu konkretno odgovoriti kad će se steći uslovi da se to desi, to zavisi od vas koji sjedite u parlamentu. Što se mene tiče uvijek ću ispoštivati svakog pojedinca kojim god jezikom govorio", kazao je Beganović.

Odgovorio je i da nikada nije bio član nijedne političke partije.

Drugi kandidat Nenad Đorđević je takođe na početku saslušanja iznio svoju karatku biografiju.

Dragović je pitao za njegovo iskustvo u Upravnom sudu, i da li se odlučivalo o njegovim odlukama kada je obavljao funkciju glavnog administratora. Pitao je koje korake bi predložio da se smanji broj neriješenih predmeta u Ustavnom sudu i da li je to i povreda prava o pravednom suđenju. I njega je pitao zašto se prijavio na oba oglasa, i Ustavnog odbora i predsjednika države.

Đorđević je kazao da njegova rješenja koja donosi po žalbama kontroliše Upravi sud. Prije dvije godine analiza MJU i međunarodne organizacije je pokazala da je njegov rad ocijenjen kao jako kvalitetan, 85 % potvrđenih presuda od strane Upravnog suda.

"Nijedna moja odluka nije došla na razmatranje Ustavnog suda, jesu bile razmatrane pred Vrhovnim sudom, ali pred Ustavnim ne. Što se tiče produktivnosti rada Ustavnog suda poslovnik reguliše dosta toga, i ne može biti neograničeno vrijeme za ustavnu žalbu. Ne želim da se ogriješim i kažem da je ustvni sud lođe radio, bilo je mnogo predmeta, ali uz dobru organizaciju to se može riješiti", kazao je Đorđević.

Što se tiče odgovora zašto se prijavio na oba oglasa, objašnjava da je oglas predsjednika bio prvi odustao bi od kandidature kod Ustavnog odbora, jer nema ambiciju ni želju da ga oba predlagača predlože. Njegova kandidatura kod predsjednika je, kako je kazao, povučena.

Laković je pitao kako vidi sadašnju ulogu Ustavnog suda, je li rad efikasan i kako bi ga unaprijedio, posebno u svjetlu ne rješavanja žalbi u izbornom procesu.

"U OIK-u se radi po žalbama, tamo su ljudi koji imaju različita politička ubjeđenja, ali kada je izborni zakon u pitanju koji treba reformisati, ako je on vodilja i sveto pismo, a trebalo bi da bude onda tu ne bi trebalo da bude velikih problema. Svaki sudija ima svoje mišljenje i kada postoji mogućnost tumačenja zakona, onda bude i problema", kazao je Đorđević.

Božović je tražila mišljenje Đorđevića o uslovima po kojima je sutkinja Đuranović otišla u penziju.

"Ustavni odbor odlučuje o tome da li je neko stekao uslove za penziju i vi ne možete prekršiti zakon ako ste utvrdili na osnovu činjenica da je neko stekao uslove za penziju. Probleme je bio u proceduri. Da li je Ustavni sud nadležnom odboru dostavio da je ta činjenica tačna. Možemo postaviti hipotetičko pitanje, šta da Ustavni sud narednih 20 godina ne dostavi ni jedno takvo obavještenje. Ustavni odbor ima pravo da konstatuje takvu činjenicu. Procedura može da se ne ispoštuje, da traje 10 godina i mislim da bi trebalo i taj Zakon o Ustavnom sudu precizirati, znači da se zna pravna posljedica ako se ne ispoštuje procedura", istakao je Đorđević.

On je odgovarajući na pitanje Božović koje je postavila i prethodnom kandidatu o članstvu u partijama, kazao da je bio član i osnivač Nove srpske demokratije.

Ustavni sud trenutno ima pet od sedam sudija. Oglasi Ustavnog odbora raspisani su za izbor nasljednika na funkciji Milorada Gogića i Dragane Đuranović, a oglas predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića je za izbor sudije koji će zamijeniti Budimira Šćepanovića, koji je još u Ustavnom sudu, iako je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) stekao uslove za prestanak funkcije.

Prema Ustavu, sudije Ustavnog suda, kojima mandat traje 12 godina, bira i razrješava parlament - i to dvoje sudija na predlog predsjednika i pet na predlog odbora.