Sanja Ćosović, Radio CG

ASP: Transparentnost se mjeri brojem odluka sa stepenom tajnosti

O brojnim važnim pitanjima, pa čak i o imenovanjima u sektoru bezbjednosti, Vlada Milojka Spajića odlučivala je elektronski. Takav pristup izvršne vlasti za Nikolu Obradovića iz Centra za građansko obrazovanje zabrinjavajući je. Tvrdi da oslikava visok stepen netransparentnosti i nizak nivo demokratske odgovornosti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu transparentnost jedne Vlade mjeri po broju odluka sa oznakom stepena tajnosti. Bez obzira na sve, Mrdović savjetuje – bolje odgoditi sjednicu za naredni dan, nego važne odluke donositi na elektronskim.

Od 146 sjednica, koliko je Vlada Milojka Spajića održala u minulih 15 mjeseci, 58 odsto bilo je telefonskih, podaci su Centra za građansko obrazovanje.Sjednice se održavaju nerijetko u večernjim satima ili vikendom. Takva praksa, prema riječima Nikole Obradovića iz CGO-a, ostavlja prostora za donošenje važnih odluka bez adekvatnog nadzora javnosti i medija.

Posebno zabrinjava kada Vlada na elektronski sjednicama kadrira na najodgovornijim mjestima u sektoru bezbjednosti.

“Ovo je posebno problematično kad se radi o ključnim pitanjima poput nacionalne bezbjednosti. Svjedoci smo da je Vlada na telefonskim sjednicama nekoliko puta do sada vršila intervencije kadriranja na najdogovornije bezbjednosne adrese u Crnoj Gori. Imali smo smjenu bivšeg direktora ANB-a i imenovanje novog, te imenovanje v.d. direktora Uprave policije. Pored toga, Vlada na elektrosnkim sjednicama često tretira i pitanja koja se tiču finansija” , kazao je Obradović.

Obradović ukazuje da takvim pristupom ni mediji, ni građani ne mogu biti adekvatno informisani.

“Prije svega o biografijama i referencama onih koji pretenduju da obavljaju najodgovornije državne funkcije ili rade u državnoj upravi... Ova praksa ne samo da ograničava mogućnost građana da budu informisani o radu Vlade već narušava i kvalitet samog procesa donošenja odluka. Stiče se utisak posebno kada se tretiraju pitanja bezbjednosti i imenovanja da je, maltene, država u vanrednom stanju. Telefonske sjednice su, naročito, karakteristične za one države koje moraju donositi hitno odluke, a to se u najvećoj mjeri odnosi za vanredna stanja”, ističe Obradović.

Obradović napominje da oni nijesu protiv elektronskih sjednica kad su one nužne, ali je procenat od gotovo 60 odsto takvi, dodao je, zabrinjavajući.

“Vlada, što se može zaključiti iz mog odgovora, tom praksom pokazuje jedan veoma zabrinjavajući visok stepen netransparentnosti i veoma nizak nivo demokratske odgovornosti. Negdje, rekao bih, oslikava i neodgovoran, a može se reći i neozbiljan odnos prema medijima. U krajnjem i prema građanima i građankama Crne Gore”, mišljenja je Obradović.

Pitali smo i Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu da li to što aktuelna Vlada sve više održava elektronske sjednice utiče na transparentnost.

Mrdović kaže da se transparentnost jedne vlade mjeri po tome koliko je odluka objavila ili ne, odnosno koji je broj odluka kojima daje oznaku tajnosti.

“Ja ću podsjetiti da su neki podaci još iz vremena Vlade Duška Markovića pokazivali da su otprilike 20 odsto odluka koje je donosila na sjednicama upravo nosile oznaku stepena tajnosti. Kasnije su sve ostale vlade, nakon posljednje DPS-ove, nastavile sa tom praksom, ali u nešto manjem obimu”, smatra Mrdović.

Mrdović kaže da su prenosi sjednica Vlade Dritana Abazovića predstavljali svojevrstan politički šou. “Gdje su se pod tom krinkom da se radi o potpunoj transparentnosti zapravo građanima kontinuirano slale političke poruke”, ustvrdila je Mrdović.

O prenosu sjednica uživo pitali smo i Nikolu Obradovića iz CGO-a. Podsjetio je na jedno od periodičnih istraživanja te organizacije u kojima je 60 odsto naših građana reklo da ne podržava odluku premijera Milojka Spajića da ukine uživo prenose sjednica.