Augustin Palokaj, Jutarnj.hr

Zatvaranje pregovora do 2026.? Realno!

Crna Gora je upravo napravila najveći pomak prema članstvu u EU u 12 godina

Ako od četiri moguća zatvorite tri poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom (EU), to je svakako veliki uspjeh. To je u ponedjeljak uspjela Crna Gora, što je bio najveći pomak u procesu prema članstvu u EU od 2012. godine, kada je otvorila pristupne pregovora. Nakon više od sedam godina zatvorila je tri nova pregovaračka poglavlja, dakle u jednom danu zatvorila je isti broj poglavlja koliko u proteklih 12 godina, s tim da se o dva, od tri koje je ranije zatvorila, uopće ne pregovara jer o tome ne postoji zajedničko europsko zakonodavstvo.

Kad se sjetimo teškog pregovaračkog procesa kroz koji je prolazila Hrvatska, otvaranje ili zatvaranje triju poglavlja u jednom danu možemo svakako nazvati prekretnicom. To je prekretnica ne samo za Crnu Goru nego i za cijeli proces proširenja u kojem se, što se zemalja zapadnog Balkana tiče, osim lijepih riječi ništa konkretno nije događalo i stajao je na mjestu.

Sada pregovori s Crnom Gorom ulaze u "završnu fazu", ako želite koristiti rječnik velike većine EU, ili u "odlučujuću fazu", ako preferirate diplomatski rječnik Francuske ili Nizozemske. Da je tome tako govori i poruka da je EU spremna početi pripreme za izradu nacrta Pristupnog ugovora, a to je stvarno finalna faza procesa. U svakom slučaju, Crna Gora je dobila veliku priliku.

Zatvaranje pristupnih pregovora do kraja 2026. godine je sada realan cilj. Dvije godine je puno u procesu. Nekada su zemlje kandidatkinje u tom roku otvarale i zatvarale sva pregovaračka poglavlja. Istina je da je EU u procesu proširenja sada značajno smanjila dopuštenu brzinu radi sigurnosti, ali i novom dinamikom se može do cilja.

Crnoj Gori je pripala čast da bude prva koja testira tu novu trasu i novu dopuštenu brzinu. Ako zaključi pristupne pregovore do kraja 2026., to će značiti da je pregovarala ukupno 14 godina, točno dva puta dulje od Hrvatske. A Hrvatska je pregovarala dva ili tri puta dulje od onih koji su prije nje ušle u EU. Ulazak Crne Gore u EU je i test za Uniju koja time želi dokazati da je nastavak proširenja stvarni, a ne imaginarni cilj kojim se susjedne zemlje mami na reforme. Na Crnoj Gori je sada da iskoristi tu priliku.

Ipak, nakon Međuvladine konferencije EU - Crna Gora, na kojoj se inače otvaraju i zatvaraju poglavlja, nezatvaranje jednog poglavlja zasjenilo je zatvaranje triju ostalih. Dakle, stvorio se dojam da je Crna Gora zatvorila "samo tri", a blokirano je "čak jedno" poglavlje. Šira javnost, i diplomati i analitičari, više se bave poglavljem 31, koje se tiče vanjske politike, a za čije zatvaranje Hrvatska nije dala pristanak.

Hrvatska je ipak podržala zatvaranje triju poglavlja. I, prema diplomatskim izvorima iz EU, najavila da će "nastaviti konstruktivne razgovore s Podgoricom oko preostalih pitanja kako bi se moglo zatvoriti i poglavlje 31". I povjerenica za proširenje Marta Kos, koja kao Slovenka vjerojatno savršeno dobro zna što je blokada susjeda, vjeruje da će se dijalogom između Crne Gore i Hrvatske riješiti prepreke i stvoriti uvjeti i za zatvaranje poglavlja 31, ali i brojnih drugih.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je u Bruxellesu da to "ne bi nazvao blokadom" jer Hrvatska stalno podržava put Crne Gore prema EU, a pitanja na kojima Zagreb ustraje su humanitarna i univerzalna poput pitanja nestalih, žrtava rata i odštete, a ne bilateralna. Hrvatska smatra da i odnosi prema susjedima spadaju u vanjsku politiku, što je vjerojatno i razlog zbog kojega nije dopustila zatvaranje tog poglavlja, a podržala je zatvaranje ostalih triju. Kako bi riješila sporove, Hrvatska je Crnoj Gori uputila non paper u kojem je izrazila zabrinutosti zbog konkretnih pitanja i predložila njihovo rješavanje. Dakle, hrvatska "blokada" nije iz kaprica. Niti je to ona vrsta blokade kakvu smo do sada viđali u EU u procesu proširenja.

Neka Crna Gora pita Bugare ili Sjeverne Makedonce što je stvarna blokada. U njihovu slučaju je ona totalna, bez stavljanja na dnevni red. Ne tri, ili dva, ili jedno, Sjeverna Makedonija još nije otvorila niti jedno jedino poglavlje. A krenula je na put prema EU ne samo prije Crne Gore nego i prije Hrvatske. Što bi oni dali da, recimo, umjesto pet otvore dva poglavlja! Hrvatska je jedini EU susjed Crnoj Gori, uz to i saveznik u NATO-u, što znači da kad bi netko napao jednu od njih, druga bi joj trebala priskočiti u pomoć i braniti je. Zato Crna Gora ne bi smjela upasti u zamku i razmišljati da preko drugih zemalja može izolirati Hrvatsku u EU. Jer, kako se bude približavala članstvu, tako će otkriti da stvarno postoje zemlje članice kojima se i ovaj spori proces proširenja čini prebrzim. A Hrvatska nije među njima nego se zalaže za ubrzanje procesa. Pritom ima pravo ustrajati na uvjetima koje je i sama morala ispuniti.