A.M.

Skupština cg

Dukaj: Nijesmo imali zaštitu ključne informatičke infrastrukture

Uvođenjem Zakona o informacionoj bezbjednosti, ne samo da jačamo sistem naše infrastrukture već i povjerenje građana i privrede kada je u pitanju zaštita njihovih podataka. Naša je obaveza da pratimo savremene trendove i gradimo sistem koji može da odgovori na sve izazove, rekla je danas u Skupštini poslanica PES-a Nađa Laković.

Poslanici crnogorske Skupštine počeli su danas raspravu o Predlogu zakona o informacionoj bezbjednosti, čije je usvajanje jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 10 - Informatičko društvo.

Govoreći o Zakonu o informacionoj bezbjednosti Laković je da su incidenti koji su pogodili državnu upravu 2022. godine pokazali koliko nam treba nov i savremen sistem sajber bezbjednosti.

Govoreći o ovom dokumentu rekla je da postavljamo temelj za uspostavljanje agencije za sajber bezbjednost i jasno definisanje odgovornosti subjekata od ključnog značaja.

"Uvode se mjere upravljanja rizicima, standarde informacione bezbjednosti i stručni nadzor. Ovim se osigurava pružanje usluga i jačanje povjerenja građana i privrede u zaštiti njihovih podataka. Zakon koliko god bio dobar neće riješiti izazove već je ključ u primjeni", navela je ona.

Laković kaže da moramo osigurati da agencija ima resurse i ovlašćenja za nadzor nad državnim organima zbog sistema zaštite.

Poslanici crnogorske Skupštine počeli su danas raspravu o Predlogu zakona o informacionoj bezbjednosti, čije je usvajanje jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 10 - Informatičko društvo.

Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, istakao je da se kroz dva ciklusa diskutovalo o Predlogu zakona o informacionoj bezbjednosti, ali da danas treba staviti fokus na aspekt sajber bezbjednosti. Dodaje da je Crna Gora prva država Zapadnog Balkana koja primijenjuje direktive EU u toj oblasti.

Podsjetio je na sajber napad na sajtove državnih institucija u avgustu 2022. godine.

"Uprkos svemu, uspjeli smo da sačuvamo lične podatke građana. Ponosan sam na to i na sve što smo, kao ministarstvo i Vlada, uradili u posljednje dvije godine", naveo je Dukaj.Kako se predviđa ovim zakonom, zaštitu mrežnih i informacionih sistema organa i drugih subjekata, a naročito ključnih i važnih subjekata, osim organa državne uprave, od sajber prijetnji, ozbiljnih sajber prijetnji i incidenata, kao i stručni nadzor nad primjenom mjera informacione bezbjednosti kod tih organa i drugih subjekata, vrši Agencija za sajber bezbjednost.

Rad na ovom Zakonu bio je, kako kaže, inkluzivan. 

"Pola godine je prošlo od kad je ovaj zakon potvrdila vlada. Žao mi je što nije usvojen odmah nakon toga, i već u mandatu prethodne Vlade. Danas bismo bili u prednosti kada je riječ o pregovaračkom procesu", istakao je Dukaj.

Zakon podrazrumijeva formiranje Savjeta za informacionu bezbjednost koji se obrazuje na vrijeme od četiri godine.

"Savjet za informacionu bezbjednost čine predstavnici Ministarstva, Agencije, organa državne uprave nadležnog za unutrašnje poslove, organa državne uprave nadležnog za poslove odbrane, organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove, organa uprave nadležnog za tajne podatke i Agencije za nacionalnu bezbjednost, a po potrebi i predstavnici drugih organa i institucija", navodi se u predlogu Zakona.

Đurović: Ispitati ulogu EKIP-a u aferi "državni udar"

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD), Dejan Đurović, kazao je da je neminovno uvažavati mišljenje evropskih partnera, ali da nijesu poslušnici već razmišljaju svojom glavom.

"Evropski partneri moraju biti svjesni da mi nijesmo isti kao oni ranije, koji su samo klimali glavom. U vremenu 'klimoglava' stvorene su dvije najjače kriminalne grupe u Evropi. Mi smo vaši partneri, poštujemo našu riječ, ali razmišljamo svojom glavom", istakao je Đurović.

Dodao je da je tražio na odboru da se ispita i započne priča od parlamentarnih izbora 2016. godine, kada je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) prekinula Viber i WhatsApp komunikaciju od 17 do 19:30 sati.

"Tada je ta Agencija bila uključena u lažni državni udar, i oni će morati biti odgovorni za to", kazao je Đurović.

Poručio je da NSD ne želi da kadrira u ovoj instituciji i da se miješa u proces, ali da kadrovi u ovohj agenciji moraju biti nezavisni, stručni, profesionalni i dobro plaćeni.

Dukaj je rekao da je 2016. godine na snazi bio Zakon o elektronskim komunikacijama, koji nije bio u nadležnosti Ministarstva javne uprave.

"Mi i formiramo Agenciju, zbog ključne infrastrukture. Mi nismo imali zaštitu ključne infrastrukture. Počeli smo od početka, nijesmo željeli da 'krečimo'. Glavni cilj je zaštita naše informacione infrastrukture, a Agencija će biti krovni organ", istakao je Dukaj.

Kaže da su univerziteti u CG formirali smjerove za sajber bezbjednost, a da će voditi računa o zaradama.

Đurović kaže da NSD neće glasati za bilo kog kandidata koji je politilčki obojen i neprofesionalan.

Janović: Nejasno kako niko iz vlasti ne traži vanredne parlamentarne izbore

Poslanik DPS-a Nikola Janović ocijenio je da legitimitet vlasti i Vlade Crne Gore više ne postoji, te da su građani počeli da kažnjavaju beskrupulozno držanje za fotelje.

"Nejasno mi je da niko iz vlasti neće da pogleda sebi u oči i zatraži vanredne parlamentarne izbore. Vrijeme radi protiv vas", poručio je Janović.

Poslanik DPS-a Ivan Vuković je istakao da nije daleko dan kada će biti organizovani vanredni parlamentarni izbori i kada će u Vladi biti ljudi posvećeni državnim i nacionalnim interesima Crne Gore.

Ovo zakonsko rješenje odnosno Predlog zakona o informacionoj bezbjednosti podrazumijeva formiranje Agencije za sajber bezbjednost, podsjetio je Vuković u komentaru na predlog zakona.

Nije saglasan da je rad na Zakonu bio inkluzivan, budući da je, po njegovim informacijama, veliki broj predloga ili sugestija odbijen.