M.M.

Vučković

"Okončanje VD stanja u Vrhovnom sudu je prioritet"

Crnogorski sudovi od početka godine, imali su ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega s primili 70.320 predmeta, tako da je stopa ažurnosti 87%, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680. Sudskom sistemu nedostaju 63 sudije, od čega 3 predsjednika suda, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kazala je prolikom obilježavanja Dana Crnogorskog sudstva vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković.

“VD stanje u Vrhovnom sudu traje skoro 4 godine, ali naglašavam da je Vrhovni sud, u tom periodu, ispunjavao sve obaveze iz nacionalnog okvira, kao i iz pregovaračkog procesa. Međutim, apelujem da svi državni činioci daju sve od sebe da izađemo iz ovakvog stanja. Zato, danas širimo poruku da se unutar sudske vlasti razumijemo, da čujemo jedni druge i da ćemo dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva. Okončanje VD stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”, poručila je Vučković.

Tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane su i predate na upotrebu zgrade 9 sudova.

Uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24. Prvenstveno u izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila – IBAR, kazala je Vučković.

Takođe, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, održanoj krajem prošle godine u Strazburu, usvojen je Konačan izvještaj za Crnu Goru.

“Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo "sivu" listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama”, ocijenila je Vučković.

Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.

“U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bi kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli”, poručila je Vučković.

Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtav, sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.

Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima.

Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima.

U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda u vrijednosti 150.000 eura.

U cilju bolje transparentnosti, početkom ove godine, usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi pre poznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji.

Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni.

Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike.

Inicirani su brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.

“Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva”, podsjetila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda.

Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.

Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.

Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.

“Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje”, kazala je Vučković.

Sudstvo se oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost. Ali moramo, kako je ocijenila, da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimijerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora.

“Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana” poručila je Vučković.

Sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljavamo kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo. Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana”, zaključila je Vučković.

Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.