P. R. [ Oslobođenje ]

MILATOVIĆ

"Nizak nivo bilateralne aktivnosti crnogorskih zvaničnika s okruženjem"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je u intervjuu za sarajevsko Oslobođenje da ga brine nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju. Naglasio je da Crna Gora nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, tek uči istinsku demokratiju, dodajući da je nakon avgustovskih promjena ušla u fazu ubrzane političke i institucionalne dinamike, koja je dovela i do određenih lutanja kada je u pitanju jedinstvena vanjska, pa i dobrosusjedska politika.

Milatović će 30. i 31. oktobra boraviti u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini. On će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, Željkom Cvijanović i Željkom Komšićem, nakon čega će biti i bilateralni sastanak delegacija dvije države.

Oslobođenje: BiH i Crna Gora nemaju međusobnih problema, ali imaju zajednički - međugranični kriminal. Kako se boriti?

- Crna Gora je ostvarila značajan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno zahvaljujući saradnji sa našim zapadnim partnerima i informacijama koje su nam pružile partnerske službe. Važnim imenovanjima u pravosuđu, koja su ponovo otključala vrata procesa EU integracija, ali prevashodno stvorila preduslove za odlučniji odgovor organizovanom kriminalu, prethodile su političke promjene u Crnoj Gori.

Razmjena informacija

Zato smatram da su politička volja i međudržavna saradnja upravo ključni preduslovi kako bi se odgovorilo izazovima organizovanog kriminala koji prevazilaze naše granice. Ugovor o granici, koji su Crna Gora i Bosna i Hercegovina potpisale i ratifikovale, ali i niz drugih bilateralnih sporazuma, dobar su osnov za saradnju između dvije države u ovoj oblasti.

Zajedničke izazove, kakav je međugranični kriminal, trebamo zajednički i rješavati, i u tom kontekstu važno je da pored političke volje, postoje i dobro koordinisane i sinhronizovane akcije usmjerene na adresiranje ovog izazova. Kao što znate, Crna Gora i BiH imaju jedan zajednički granični prelaz, a u planu su i drugi, gdje ovlašćena službena lica dvije zemlje obavljaju zajedničke kontrole i provjere. Takođe je važna i pravovremena razmjena informacija između bezbjednosnih službi, policije i pravosuđa.

Oslobođenje: Gdje vidite mogućnosti napretka saradnje?

- Prije svega, poboljšanje infrastrukturne povezanosti je od suštinskog značaja. Loša saobraćajna povezanost predstavlja jednu od najvećih prepreka za intenzivniju ekonomsku saradnju. Podgorica i Sarajevo, udaljeni vazdušnom linijom manje od 180 kilometara, među najbližim glavnim gradovima su u regiji. Međutim, i pored toga, putovanje traje više od četiri sata. Od ključne je važnosti da smanjimo vrijeme putovanja i da razdaljina ne izgleda veća nego što ona zaista jeste. Zato mi je drago da su konačno potpisani međudržavni sporazumi koji pružaju pravni osnov za započinjanje rekonstrukcije putnog pravca Plužine – Šćepan-Polje – Foča, uz izgradnju novog mosta na Tari. Vjerujem da će rekonstrukcija ovog puta biti praćena uspostavljanjem zajedničkog graničnog prelaza, kako bismo značajno olakšali protok ljudi i robe između naših zemalja.

Drugo, ekonomski pokazatelji ukazuju na dodatni potencijal za unapređenje trgovinske razmjene. Bosna i Hercegovina jeste jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, sa učešćem od oko 7 odsto u našem ukupnom prometu. Ovaj podatak ukazuje na solidnu osnovu koju možemo dodatno unaprijediti kroz diversifikaciju trgovine i ulaganja u nove sektore. Treće, turizam je jedna od oblasti u kojoj naša saradnja ima poseban značaj. BiH zauzima treće mjesto u strukturi noćenja stranih turista u Crnoj Gori, sa udjelom od 8,5 odsto. Uz nove aviolinije možemo uvećati te brojeve, ali i saradnjom na afirmisanju zajedničke turističke ponude možemo otvoriti nova, velika tržišta, koja sada nijesu adekvatno pokrivena.

Konačno, postoji mogućnost za proširenje saradnje kroz zajedničke projekte finansirane sredstvima Evropske unije. Luka Bar može biti od velike koristi industriji BiH. Zato je dobro da stavimo dodatni fokus na izgradnju željezničke infrastrukture koja bi povezala BiH sa Lukom Bar, čime bi se omogućio efikasniji pristup međunarodnim tržištima za bosanskohercegovačke proizvode. Zajednički projekti finansirani iz fondova EU pružaju nam jedinstvenu priliku da iskoristimo geopolitički trenutak koji je politiku proširenja vratio u fokus Evropske unije. Kroz saradnju na regionalnim projektima možemo privući dodatna sredstva koja će ubrzati razvoj i integraciju naših ekonomija. Ključnu ulogu u ovim naporima ima poslovna zajednica. Zato i dolazim u Sarajevo sa delegacijom privrednika predvođenih Privrednom komorom Crne Gore, i zajedno sa predsjedavajućim Predsjedništva, gospodinom Bećirovićem otvoriću Poslovni forum između naših zemalja kako bismo dali snažan podsticaj unapređenju ekonomskih veza. Naše dvije zemlje treba da dodatno iskoriste prijateljske političke odnose kako bi unaprijedile ekonomsku saradnju.

Oslobođenje: Crna Gora ima iskustvo prijema u NATO, BiH, nažalost, stagnira - koje su to prednosti članstva i šta reći komšijama kada je Alijansa u pitanju?

- Jačanje kredibilnog članstva Crne Gore u NATO-alijansi jedan je od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše države. Članstvo u Savezu pokazalo se kao snažan pokretač demokratskih reformi u našoj zemlji i garant stabilnosti i prosperiteta, zbog čega je važno da se ovi procesi nastave i dodatno ohrabre u regionu. Ovo posebno govorim sa aspekta značajnih bezbjednosnih izazova na globalnom nivou, rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, koji su dodatno pokazali vrijednost i važnost međunarodne saradnje i sigurnosti na kojima počiva Alijansa.

Naravno, prepuštam liderima BiH da sami procijene koji je najbolji bezbjednosni okvir za njihovu zemlju. Međutim, mogu reći da je Crna Gora, ulaskom u NATO, dodatno ojačala svoj suverenitet, smanjila eksterne rizike i dobila platformu da bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima.

Oslobođenje: Koliko unutrašnja politička previranja u Crnoj Gori mogu uticati na odnose sa BiH?

- Nakon promjena koje su se desile 2020. godine, Crna Gora je ušla u fazu ubrzane političke i institucionalne dinamike koja je rezultirala formiranjem čak tri Vlade, u okviru dva saziva Skupštine Crne Gore. To je, nužno, dovelo i do određenih lutanja kada je u pitanju jedinstvena vanjska, pa i dobrosusjedska politika. Ja volim da kažem da mi, nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, tek učimo istinsku demokratiju, te da nam predstoji puna unutrašnja konsolidacija koja će podrazumijevati jasno određenje prema zvaničnoj državnoj politici.

Naravno da sam konstatovao određene stavove iz dijela aktuelne crnogorske vlasti koji nisu na liniji očuvanja dobrosusjedskih odnosa sa BiH, kao i zvanične reakcije vaše države tim povodom, zbog čega i razumijem zabrinutost koja proizlazi iz Vašeg pitanja. Nažalost, slična situacija postoji kada je u pitanju narušavanje odnosa naše države sa Republikom Hrvatskom. Ipak, želim da vjerujem da će političko sazrijevanje pojedinih državnih funkcionera u Crnoj Gori dovesti do njihove spoznaje o potrebi da se sa posebnim senzibilitetom govori i odnosi prema unutrašnjim specifičnostima naših susjeda.

Brine me nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju pa, stoga, ova moja posjeta BiH ima dodatnu važnost. Kao predsjednik Crne Gore, učiniću sve da odnosi između naše dvije države budu bazirani na međusobnom uvažavanju i saradnji.

Oslobođenje: Crna Gora napreduje i na putu ka EU, BiH je jedina na Zapadnom Balkanu koja još nema ni Plan rasta - imate li savjet za nas?

- Sa velikom sam radošću primio vijest o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, i da, volio bih da se to ranije desilo, ali isto mislim da je to važno i simbolički kako bi se pokazala volja u Briselu da je proces proširenja otvoren i za vašu zemlju. Smatram da je svaki uspjeh Bosne i Hercegovine i naš uspjeh. Kao predsjednik Crne Gore tako posmatram i uspjeh svih ostalih zemalja u našoj regiji.

EU je viši cilj

Naš region je u geografskom i kulturološkom smislu neodvojivi dio Evrope, zbog čega je sasvim prirodno stanovište da Evropska unija nije kompletna i zaokružena bez Zapadnog Balkana. I nije to nikakvo proširenje, to je reintegracija ovog regiona unutar prostora kojem pripada i geografski i politički. Približavanje naših država EU dodatno dobija na značaju u svjetlu rastućih izazova i nestabilnosti na globalnom planu. Ovaj širi kontekst i aktuelni geopolitički momenat bi uvijek trebalo imati na umu kada donosimo odluke koje mogu uticati na brzinu integracionog puta, što je naš zajednički cilj.

Ako imamo u vidu da je trenutni zamah proširenja jedinstvena prilika koju nemamo luksuz da propustimo, konstruktivni dijalog i pregovori o svim otvorenim pitanjima su ključ do uspjeha, a kompromis se dugoročno uvijek isplati. To je crnogorsko iskustvo koje uvijek koristim priliku da afirmišem. U ključnim momentima, kao što je bio izbor najviših pravosudnih funkcija, znali smo da budemo na visini zadatka i prevaziđemo unutrašnje podjele i razlike zarad višeg cilja, a to je punopravno članstvo u EU.