- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
24. 10. 2024.
14:01 >> 14:07
2
Čitaj mi:
abazović
"Vlast priča o identitetu kako bi izbjegla priču o organizovanom kriminalu i korupciji"
Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović rekao je da vlast u Crnoj Gori, poslije objavljivanja rezultata popisa, priča o identitetskim pitanjima kako bi izbjegla druge teme - poput organizovanog kriminala i korupcije. Inicijativu da srpski jezik bude službeni vidi kao jedno od pitanja na kojima se želi stvarati razdor. Kaže i da mu je, kada vidi vladajuću većinu koja se „na neki način sklepala“, vrlo ugodno u opoziciji.
Na pitanje šta je u Crnoj Gori spriječilo državu i društvo da se, umjesto identitetskim pitanjima, bavi onim suštinskim – migracijama, činjenicom da je nacija sve starija, obrazovanjem i kulturom, Abazović je rekao da određene političke elite stalno žele da kopaju dodatne rovove kako bi štitile svoje pozicije.
"Jedna strana je to radila zbog sprege organizovanog kriminala sa bivšim vlastima, a sadašnja vlast, čini mi se, nema nikakvu drugu zdravu ideju nego jednostavno pokušava ponovo da reciklira taj narativ kako bi, na neki način, djelovali na emotivnu komponentu kod svakog građanina pojedinačno i kako bi čuvala status koji su trenutno ostvarili. Mi smo 30. avgusta 2020, kada su se desile promjene, pokrenuli taj demokratski točak i ne mislim da se nisu ovdje ostvarilile neke istorijske stvari, vratio se suverenitet građanima, oni sada ipak i kažnjavaju i mijenjaju i biraju na mnogo slobodniji način nego što je to bilo, ali i dalje nismo izašli iz te balkanske međe", rekao je Abazović.
"Cilj je degradiranje Ustava"
Kaže da bi volio da neke politike koje zastupa njegova stranka imaju veći značaj u društvu, da budu više prihvaćene...
"Da se evropski duh konačno artikuliše na jedan dobar način, koji bi značio napredak i koji bi značio da su ljudi jednaki pred zakonom bez obzira na njihov identitet i na njihove posebnosti, na koje smo ponosni, ali vidimo da se to ne dešava. Dosta je napora uloženo, vidjećemo u narednom periodu... Ne možemo sad da budemo ni potpuno pesimistični, neke stvari su se ipak značajno pomjerile sa mrtve tačke, naročito kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali ostalo je dosta toga što treba unaprjeđivati u narednom periodu. Na Balkanu je svuda ista priča - ljudi žele da djeluju samo politički, zaštitnički prema narodu kojem pripadaju, prema nekim strukturama koje misle da treba da isrpljuju, a na kraju dana niko za taj narod ništa uradio nije", dodao je Abazović.
Nakon objavljivanja rezultata popisa u Crnoj Gori su se pojavile inicijative da srpski postane, pored crnogorskog, službeni jezik, iako je on službeno u upotrebi i suštinski se ništa ne bi promijenilo. Međutim, da bi se to dogodilo, neophodna je promjena Ustava, a za to je poprilično komplikovana procedura. Abazović kaže da podržava svaku vrstu ravnopravnosti i osvajanje sloboda građana, ali naglašava se ovdje zapravo ne radi o neravnopravnosti jezika.
"Ovdje se radi o pokušaju da počne promjena Ustava Crne Gore, koja treba da ima za cilj da se degradira najviši pravni akt i da se na taj način degradira država. I oni su se samo sjetili tog jednog segmenta, koji se odnosi na jezik. U čemu je razlika je li u službenoj ili neslužbenoj upotrebi? Evo ja možda ovaj jezik kojim govorim nazivam crnogorski, vi vjerovatno nazivate srpski, ali koja se riječ ne razumije? To su ta pitanja na kojima se želi stvarati razdor umjesto da približavamo narod, da ga mirimo, da gledamo kako zajednički da unapređujemo njegov ekonomski standard, da još više ostvarujemo slobode, da idemo prema EU, da ostvarimo veću mobilnost svih naših građana...", naveo je sagovornik emisije "Svijet i mi".
Neće proći ideja o zakonu o stranim agentima
Kako kaže, popis je u Crnoj Gori pokazao neke katastrofalne činjenice, poput one da u većini opština opada broj stanovnika.
"To su stvari koje su alarmantne. Očekivao sam od nove većine da će, shodno tome, odmah da reaguju, da kažu da će pripremiti neki set mjera, kojim će nešto da se promijeni u narednih deset godina vezano za demografiju, a ne da ćemo mi sada opet da se hvatamo za vratove ko je Crnogorac, ko je Srbin", kaže on.
Abazović je komentarisao i to što je dio vladajuće koalicije puštio u javnost, kao svojevrstan probni balon, ideju o uvođenju zakona o stranim agentima.
"Zamislite čega su se dosketili... Kažu - mi to radimo prema američkom modelu. Zamislite državu od 630.000 stanovnika koja upoređuje sebe sa prvom supersilom svijeta... Zamislite ljude koji žele ovdje da ugase NVO sektor, da ugase donacije civilnom sektoru, koje su potpuno legitimne i legalne u Crnoj Gori... A oni (vlast) imaju narativ da su za EU, za više sloboda... Isto kao i za Ustav, to su samo loši i bezidejni pokušaji da se na mala vrata uvede neka velika kontrola unutar jednog malog sistema kakav je crnogorski. Veliki broj građana već je iskazao nezadovoljstvo u vezi s tim, ali ja sam siguran da takve inicijative neće proći ni u parlamentu. Mi u ovom trenutku imamo parlamentarnu većinu koja je ideološki vrlo raznolika i koju ne povezuje nikakva nit osim želje za posjedovanjem fotelja i funkcija. Mi imamo najveću vladu u svijetu - imamo jedno ministarstvo više nego Indija, koja ima milijardu i po stanovnika. Mi imamo 33 ministra", naveo je lider URA.
Imamo problem sa sudskom vlašću
U Crnoj Gori je za posljednjih godinu dana na slobodu pušteno 30 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, jer im u roku od tri godine nije bila izrečena prvostepena presuda. Od 2017. do danas bilo je 70 takvih slučajeva. Neki su nakon izlaska iz pritvora učestvovali u ubistvima, neki su bili meta ubicama, a neki su počinili nova krivična djela, ali većina slobodno šeta crnogorskim ulicama. Abazović kaže da se i zbog ovakvih stvari u Crnoj Gori sada priča o priča o identitetskim pitanjima.
"Nova većina ne želi da priča o organizovanom kriminalu i korupciji i, da bi popunili prostor u javnom mnjenju, oni su se ponovo uhvatili tema vezanih za identitet. Ovo su sve stvari tačne. Ja ne mogu direktno da optužim izvršnu vlast. Mi imamo veliki problem sa sudskom granom vlasti. Sudska grana vlasti u Crnoj Gori je jedina netaknuta. Znači, ona nije doživjela nikakav refresh. I zbog toga nam se dešavaju ove stvari koje se dešavaju. Moja vlada je donijela promjene koje su se odnosile na promjenu Zakona o državnom tužilaštvu, došli su hrabri ljudi i taj segment je počeo da daje rezultate. Specijalno državno tužilaštvo, na čelu sa gospodinom Novovićem, radi u mnogo složenom ambijentu i u takvom ambijentu isporučuje istorijske rezultate. Isto radi specijalno policijsko odjeljenje, na čijem čelu je Predrag Šuković, i određena odjeljenja unutar MUP koja su se transformisala za vrijeme prethodne vlade. To je ono što ova nova većina još nije srušila", naveo je on.
Balkanski kartel prisutan širom regiona
Ističe i podatak da je 2023. bila godina, nakon dugog niza godina, u kojoj se u Crnoj Gori nije desilo nijedno mafijaško ubistvo, odnosno pripadnici klanova nisu ubili nekog sa suparničke strane.
"Ta ubistva su se vratila nedavno na ulice Crne Gore, kada je snajperom u svojoj rodnoj kući ubijen pripadnik jednog organizovanog kriminalnog klana. Samo da znaju građani o čemu se radi - ovdje se ne radi o nekim škaljarcima i kavčanima, o nekim grupama koji dolaze isključivo iz Crne Gore, kako to neko želi tako da prikaže, ovdje se radi o balkanskom kartelu. Balkanski kartel je podijeljen na više podgrupa, na više tih klanova i oni djeluju svuda u regionu, pa i u Republici Srbiji", kaže Abazović.
Prema njegovim riječima, saradnja crnogorske vlasti, dok je on bio njen dio, sa Srbijom po pitanju borbe protiv kriminala bila je blagotvorna. Ocjenjuje i da su za Crnu Goru najbolje godine u borbi protiv organizovanog kriminala bile 2022. i 2023.
"Za Crnu Goru je najveća pomoć dosad bila kada smo uspostavili ponovo saradnju sa Europolom, jer nam je Europol u jednom trenutku, kad je bio prethodni režim, stavio embargo na slanje dokaznog materijala, odnosno skaj aplikacija kojom su komunicirali kriminalci. Od momenta kad smo mi to odblokirali bili smo u situaciji da zaista procesuiramo mnogo i mnogo lica. Ja se nadam da će se slična stvar desiti i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu i u drugim mjestima, jer je ovo sve dio jednog velikog kartela koji nema direktnu vezu samo sa jednom državom, nego su ovo povezana lica koja na kraju taj kokain najviše švercuju u zemljama Zapadne Evrope", rekao je Dritan Abazović.
Коментари2
Остави коментар