Dragana Lalević, TVCG

Zbog kratkih rokova

Umjesto Vlade i parlamenta, odluke donosi Upravni sud

Kratki zakonski rokovi za davanje mišljenja u određenim predmetima ostavljaju prostor da umjesto Vlade i parlamenta, odluku donosi Upravni sud. Primjer je Izvještaj o radu policije, koji Sud smatra usvojenim ukoliko se matični odbor ne izjasni u roku od 20 dana. Takvu praksu naši poslanici smatraju miješanjem sudske u izvršnu, ali i zakonodavnu vlast.

U posljednjoj odluci Upravnog suda kojom je Zoran Brđanin treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije kao razlog se navodi to što Odbor za bezbjednost nije dao mišljenje na Izvještaj o radu policije u roku od 20 dana.

Sud je to protumačio kao usvajanje Izvještaja što je za poslanike neprihvatljivo i loša praksa.

"Ne vidim na koji se način nešto može smatrati usvojenim ukoliko prođe rok od 20 dana i pokušavam da postavim neku analogiju ukoliko se, recimo, plenum u roku od 20 dana ne izjasni o zakonu o budžetu da li će onda sud donijeti odluku da se zakon o budžetu smatra usvojenima znamo da to prourokuje pad Vlade", kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.

"Da li je 20 dana kratak ili dug rok ne znam ali ono što znam je da ako se dvije godine čekalo na taj izvještaj onda je jasno da nešto ne fukcioniše u ovoj Skupštini i da svi treba da se zapitamo kao poslanici", smatra poslanik DPS-a Nikola Janović. 

U Pokretu Evropa sad rok ipak vide kratkim i kažu da se ovakvim odluka Upravnog suda Vladi vezuju ruke za buduća razrješenja, što ne vide kao direktno miješanja ali vide kao ograničavanje izvršne vlasti.

"Ovakav pravni stav Upravnog suda mijenja postupak načina razrješenja direktora Uprave policije u nekim budućim situacijama i daje obavezu Odboru za bezbjednost da se u roku od 20 dana izjasni o radu policije što su po meni rokovi koji su neprihvatljivi", navodi poslanik PES-a Darko Dragović. 

U DPS-u odgovornostza ovakve situacije i presude Upravnog suda koji im poništava odluke vide ipak u Vladi, pa imaju i poruku za njih.

"Imam jedan predlog za Vladu da na narednojsjednici dovedu sudiju Upravnog suda da sjedi na sjednicu Vlade i kako donesu koju odluku da pitaju je li to u redu, možda bi bilo lakše svima nama", dodaje Janović. 

Iako ne sjede na sjednicama Vlade Zirojević smatra da se Upravni sud ovakvim odlukama miješau rad izvršne i zakonodavne vlasti, narušavajući tako princip podjele vlasti. 

"Izgleda da se Upravni sud sve češće stavlja u ulogu ili Skupštine Crne Gore ili Vlade Crne Gore čime se šalje loša poruka, jer zašto su onda nas građanke i građani birali da ih predstavljamo ovdje, zašto je parlamentarna većina birala Vladu da bude izvršna vlast ako postoji Upravni sud koji u svakom trenutku može da preinači odluku", navodi Zirojević. 

Da li će kratki zakonski rokovi i dalje ostavljati prostor Upravnom sudu da odlučuje, praktično umjesto Zakonodavne ali i Izvršne grane vlasti, pokazaće vrijeme.