Б.Б.

MINISTRI ZEMALjA EU

Integracija Zapadnog Balkana kao geostrateški imperativ

Ministri tri evropske zemlje istakli su da je prošlo dvadeset godina od istorijskog samita u Solunu, na kojem je EU poručila kako je budućnost Zapadnog Balkana u EU – obećanje koje je predsjednica Evropske komisije ponovila u svom govoru o stanju Unije i ove 2023. godine. Sve je, navode jasnije, da je proširenje EU faktor stabilizacije, te da se mora ubrzati taj proces, ali cjelovito sprovođenje reformi i dalje ostaje ključno.

Ministarka vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tanja Fajon, ministar evropskih i međunarodnih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg i ministar vanjskih i evropskih poslova HrvatskeGordan Radman Grlić navode da 20 godina kasnije, zemlje Zapadnoga Balkana još se nijesu pridružile Evropskoj uniji

Ističu da se ponekad čini kako je članstvo u EU izgubilo privlačnost koju je imalo prije dvije decenije. Mnogobrojne krize kroz koje su svijet i EU prolazili tokom ovoga razdoblja smanjile su sklonost unutar Unije za proširenjem.

"Istovremeno, neke od zemalja Zapadnoga Balkana pokazale su ograničenu političku volju za implementaciju prijeko potrebnih EU reformi, pružajući time skepticima proširenja unutar Unije argumente protiv njihove integracije. Ukratko, proces proširenja odvijao se sporije i s manje vidljivim i opipljivim rezultatima od očekivanih, što je dovelo do razočarenja i otuđenja od EU. Unija i Zapadni Balkan – namjerno ili nenamjerno – nisu pronašli prihvatljiv nivo zajedničkog jezika", navode ministri.

Pravi trenutak za geostrateško proširenje

Ruska agresija na Ukrajinu učinila je članstvo u EU dodatno privlačnim za zemlje istočnog partnerstva – Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Istovremeno, zemlje Zapadnoga Balkana suočavaju se s prijetnjama stabilnosti bez presedana. Pojačala se svijest o povoljnoj prilici za proširenje EU-a, podižući tako i očekivanja vis-à-vis Evropske unije.

"Pozdravljamo novi pristup proširenju EU koji, za razliku od ranijih razdoblja, veću važnost pridaje geostrateškoj perspektivi, bez birokratiziranja. Prošlogodišnja odluka da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata temeljila se na strateškim promišljanjima. Sve više raste svijest da je politika proširenja najmoćniji stabilizacijski instrument EU. Potrebno je, ipak, istaknuti kako ovakav strateški pristup ne smije značiti snižavanje standarda proširenja EU. Cjelovito sprovođenje reformi i dalje ostaje ključno. Aktualni trenutak prilika je da i Evropska unija i Zapadni Balkan demonstriraju sposobnost strateškog predviđanja, potpuno obnove kredibilitet proširenja i ojačaju međusobno povjerenje koje je tokom godina djelimično izgubljeno", navode u obraćanju.

Naglašavaju da je nekoliko konkretnih koraka koje treba preduzeti bez odlaganja.

"Prvo, Evropska unija mora otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom do kraja ove godine. Drugo, Crna Gora mora nastaviti reformski put prema EU, što zavisi o formiranju nove vlade u zemlji. Treće, potreban je napredak u pregovorima s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U Sjevernoj Makedoniji idući koraci zavise o sposobnosti zemlje da donese potrebne ustavne promjene. Posljednji slučaj podsjetnik je da zemlje članice EU i zemlje Zapadnoga Balkana trebaju igrati odgovornu ulogu i suzdržati se od opterećivanja pregovaračkog procesa bilateralnim problemima i sporovima koji nisu s njim direktno povezani", navode ministri.

Za postepenu, ubrzanu integraciju Zapadnoga Balkana u EU

Rasprava o institucionalnim i financijskim pripremama kako bi se nove članice integrisale u Evropsku uniju dobija na zamahu.

"Ovo ne bi trebao biti izuzetak, a za odgodu procesa proširenja za naše partnere na Zapadnom Balkanu, naprotiv, već sada moramo početi koristiti postojeće okvire kako bismo ubrzali proces proširenja. Kako bi ubrzale proces, institucije EU trebaju biti kreativnije i prilagoditi se zahtjevima vremena u kojem živimo. Proces bi trebao biti manje složen i više usmjeren na rezultate. Moramo pronaći načine da ga učinimo bližim građanima, a sam reformski napredak povežemo s dobrobitima koje će oni konkretno osjetiti. Takođe moramo dinamičnije sarađivati sa zemljama Zapadnoga Balkana, kako bi i one lakše razumjele političko bilo Brisela. Od 2022. Evropsko vijeće jasno zahtijeva dodatno unaprjeđivanje postepene integracije zemalja kandidatkinja već tokom procesa proširenja. Kao "Prijatelji Zapadnog Balkana", zajedno s našim kolegama iz Češke, Grčke, Italije i Slovačke, pozvali smo institucije EU da predstave jasan plan postepene i ubrzane integracije, s konkretnim koracima do 2024. godine i dalje. Ona bi se temeljila na pravednim i rigoroznim uslovima i načelu vlastitih postignuća. Vidimo mnoge mogućnosti, od češćeg pozivanja naših kolega sa Zapadnoga Balkana u Vijeće za vanjske poslove, do otvaranja dodatnih područja javnih politika, kao što su obrazovanje, nauka, saobraćaj ili trgovina, za njihovo postepeno uključivanje", navode ministri.

Zaključno, EU mora uzeti u obzir istinsku vrijednost vlastitoga proširenja, uključujući i sposobnost da zemlje-pristupnice pretvori u bolje mjesto za život njihovih građana stvarajući prosperitetnije okruženje za mlade, kako bi oni mogli ispuniti svoje snove.

"Naš Zapadni Balkan i naši Istočni partneri zaslužuju ovu priliku, kao što građani EU zaslužuju širi prostor stabilnosti i prosperiteta oko sadašnjih granica EU. Proširenje EU nije jedna od političkih opcija; to je danas – geostrateški imperativ", navode ministri.