[ M.V. ]

REAKCIJE

Probleme u pravosuđu rješavati što prije, tajming izvještaja EK nije presudan

Nije isključeno da predsjednik države Jakov Milatović misli da bi, makar u prvih par mjeseci, zahvaljujući saglasju buduće vlade i parlamentarne većine, mogli da imamo izvjestan napredak na evropskom putu, što bi objasnilo najavu da će tražiti da se pomjeri tajming objave izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, smatraju analitičari. To su kazali nakon Milatovićeve najave da će tražiti da Evropska komisija (EK) odloži objavu izvještaja, kako bi se dalo više vremena parlamentu i vladi da rade na reformama.

Prema dosadašnjoj praksi, Evropska komisija objavljuje izvještaj o progresu država kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo na jesen, najčešće u oktobru ili novembru. 

Analitičar Stefan Đukić kaže za Portal RTCG da Evropska komisija ima svoje vremenske okvire koji, nakon što budu završeni, ne mogu da se probijaju.

"Maksimum koji je moguće uraditi je da se proširi vremenski opseg obuhvaćen izvještajem, ne i da se odloži objavljivanje. Kako god da se uzme, taj okvir ne može dočekati izbor novog saziva parlamenta niti izglasavanje nove vlade. Pretpostavljam da Milatović želi da izvještaj bude bolji imajući u vidu lutanja u kojima se nalazi vlada bez povjerenja Dritana Abazovića, te da predsjednik misli da bi, makar u prvih par mjeseci, zahvaljujući saglasju buduće vlade i parlamentarne većine, mogli da imamo izvjestan napredak na takozvanom evropskom putu. Istovremeno, možda se predsjednik pribojava da bi, nakon prvih konstruktivnih mjeseci buduća većina, zato što je sačinjavaju mnogi a raznorodni činioci, mogla da bude disharmonična kao što je to bila Abazovićeva vlada, te da će sledeći izvještaj opet biti negativan, te da nekako želi da razdvoji ta dva, vjerovatno očekivana, događaja", ocjenjuje Đukić. 

Po njegovom sudu, naredni izvještaj EK će vjerovatno ugledati svjetlost dana u redovnim rokovima.

Milatović je rekao u četvrtak veče za RTCG da dvije vlade nijesu uspjele da u sprezi sa parlamentom zaokruže ključne reforme koje su bile potrebne u vladavini prava i pravosuđu. 

Misli se, prije svega, na imenovanje vrhovnog tužioca, sedmog sudije Ustavnog suda i tri člana Sudskog savjeta. 

Postoje najave da bi Crna Gora mogla do kraja godine da zatvori privremeno neka poglavlja u pregovorima sa EU, ali još nema konkretnih nagovještaja koja bi to mogla biti. 

Crna Gora je pregovore sa EU počela 2012. godine a dosad je privremeno zatvorila tri poglavlja.  

Konsultant za međunarodne odnose Marko Begović kaže da je mogućnost odlaganja objave izvještaja Evropske komisije svakako periferno pitanje i bez značaja za neophodne i suštinske reformske zahvate koje buduća vlast mora da pokrene. Navodi da prije pokušaja da se utiče na dinamiku rada komisije, neophodno je postići stabilnost u smislu formiranja vlade na civilizovanim i meritokratskim principima.

"Prethodno je posebno važno imajući u vidu da napi strateški partneri iz Brisela nemaju više strpljenja za priču bez sadržaja, što smo se nedavno svi uvjerili kroz komentar da je Crna Gora kandidovala 'nedovoljno zrele projekte'. S tim u vezi, Crnoj Gori je neophodan društveno-politički konsenzus oko pravca i dinamike kretanja, jer ako propustimo naredno EU budžetiranje, izvjesno je dalje posrtanje naše države i novi ciklus iseljavanja. Ovdje se mora razumjeti širi kontekst. Priča oko Otvorenog Balkana je bila neophodna da se slabost država iz komšiluka prelije i na Crnu Goru. S druge strane, Evropskoj uniji je, koja, s jedne strane, živi specifičnu unutrašnju dinamiku sa sniženim konsenzusom oko najvažnijih tema, dok je s druge razapeta između američkih projekcija i kineskog širenja, neophodno da proces integracija drži živim", smatra Begović.

On napominje da sa minimumom ozbiljnosti u smislu zaokruživanja pravosudnih funkcija uz početak profesionalizacije sistema javne uprave, moguće je očekivati političku odluku koja bi Crnu Goru značajno približilo članstvu u EU.

"Za to nije potrebno pet godina, već mnogo manje ali kvalitativno uloženog vremena i napora uz ozbiljnu tehničko-finansijsku podršku koju već uživamo. Na koncu, dobro je da se integracije u prvi plan, makar nominalno, ali je potreban državnički odnos koji trenutno ne stanuje na našoj političkoj sceni" ocijenio je Begović.