[ M.V. ]

SKUPŠTINA SAVJETA EVROPE

"Rješavati institucionalnu krizu u Crnoj Gori"

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSSE) raspravljala je danas o napretku koji su zemlje pod nadzorom, uključujući i Crnu Goru, postigle u oblasti jačanja vladavine zakona i sprovođenja propisa koji se tiču zaštite medijskih sloboda i ljudskih prava. Glasaće se o nacrtu rezolucije o progresu kada je u pitanju nadzor PSSE nad nekoliko zemalja, uključujući Crnu Goru. Kao propratni dokument, dostavljen je izvještaj koji pokriva više zemalja a pripremio ga je poslanik PSSE Pjero Fasino, član Komiteta za praćenje praćenje poštovanja obaveza nastalih po osnovu članstva u Savjetu Evrope. Pjero Fasino je kazao da u Crnoj Gori nedostaje političke stabilnosti, da je u toku instituicionalna kriza, posebno zbog sukoba šefa države i Vlade, te da pitanje neizbora ustavnih sudija predstavlja problem za naredne izbore.

Izvjestilac PSSE za Crnu Goru Damijan Kotrijer rekao je da su iskazali zabrinutost zbog situacije u Crnoj Gori, da nema većine koja bi izabrala novu vladu a predsjednik države svakako je odbio da da mandat novom mandataru. Kotijer je naveo da nijesu ni sigurni u zakon po kojem se bi uopšte dao mandat za formiranje nove vlade, u smislu njegove usklađenosti sa Ustavom. Ukazao je i na neizbor ustavnih sudija.

"Kada smo došli u Crnu Goru, kao izvjestioci, polovinom prošle godine, sačekao nas je optimizam, ali izbor sudija i dalje se ne dešava. Ustavni sud je vrhovno tijelo za izborne žalbe. Predsjednički izbori su 19. marta, a ako dogovora bude, moguće je da bude i prijevremenih izbora. Ali opet imamo situaciju u vezi sa Ustavnim sudom. U Crnoj Gori sada imamo instuitucionalnu blokadu", navodi Kotijer.  

Rješenje se, smatra, može naći jer opstanak ovih tenzija nije u interesu zemlje, posebno kada je u pitanju šira integracija u evropski prostor.

"Nadam se političkom dogovoru", kazao je Kotijer. 

U dokumentu se ističe da je Crna Gora 2022. godine doživjela značajnu političku nestabilnost koja je bila rezultat kontinuiranog procesa transformacije nakon izbora 2020.godine, koji su po prvi put u istoriji zemlje omogućili formiranje vlasti bez Demokratske partije socijalista.

"Početkom februara 2022. godine Vlada koju je formirao Zdravko Krivokapić smijenjena je nakon izglasavanja nepovjerenja. Predsjednik države Milo Đukanović predložio je 3. marta da bivši potpredsjednik Vlade Dritan Abazović formira vladu. Dugi pregovori su bili neophodni da bi se našla većina u podijeljenom parlamentu. Skupština je 28. aprila potvrdila novu koalicionu vladu sa Abazovićem kao premijerom, oslanjajući se na podršku DPS-a, bez učešća. Glavni fokus ove vlade bio je na primjeni reformi neophodnih za ubrzanje pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, uključujući i one koje preporučuju nadzorna tijela Savjeta Evrope", piše u izvještaju.

Podsjeća se da je obavljena posjeta od 10. jula do 13. jula koizvjestioca PSSE za Crnu Goru Damijena Kotijea i Nikosa Tornaritisa i da im je tada omogućeno da detaljno razgovaraju o razvoju događaja u vezi sa četiri oblasti koje su identifikovane od PSSE kao prioriteti za postmonitoring dijalog. To su nezavisnost pravosuđa, povjerenje u izborni proces, sloboda medija i borba protiv korupcije.

"Vlasti su predstavile nekoliko nacrta zakona i izrazile uvjerenje da će izborna reforma o kojoj se raspravlja u okviru posebnog parlamentarnog odbora biti završena prije sledećih izbora. Imenovanje sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta trebalo je da se desi u roku od nekoliko nedjelja. Imenovanje sudija Ustavnog suda bilo je hitno potrebno jer je nesposobnost političkih partija da se dogovore o kandidatima ostavila upražnjena mnoga mjesta u sudu, a predviđeno penzionisanje jednog sudije u septembru ostavilo bi sud bez kvoruma. Sve političke stranke su bile itekako svjesne značaja takvih imenovanja za vladavinu prava i pravilno funkcionisanje demokratskih institucija", navodi se u izvještaju predatom PSSE. 

Istaknuto je da je razvoj u borbi protiv korupcije veoma obećavajući. U prethodnim procjenama, piše u dokumentu, zaključeno je da je zakonski okvir dovoljan, ali da nedostaje politička volja za njegovo sprovođenje.

Nakon odluke o usvajanju Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i SPC, ističe se, DPS je povukao podršku Abazovićevoj vladi i 20. avgusta 2022. godine parlament je izglasao nepovjerenje njegovom kabinetu. Ukazano je da je Abazovićeva vlada ostala kao prelazna vlada do formiranja nove vlade ili raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora.

"Đukanović je 20. septembra predložio održavanje vanrednih izbora nakon što je odbio da potvrdi kandidata tri vladajuća politička bloka, Miodraga Lekića, za premijera. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović optužio je Đukanovića da zloupotrebljava svoja ustavna prava i blokira politički dijalog. Ovakvi događaji su omeli usvajanje izborne reforme i imenovanje sudija Ustavnog suda. Skupština je 21. oktobra ponovo propustila da imenuje sudije, tako da Ustavni sud sada nije u mogućnosti da pravilno funkcioniše po pitanju izbornih sporova", navedeno je, između ostalog, u izvještaju.