A.Mинић

MRVALjEVIĆ ZA PORTAL

"Provjeravamo da li je nestala arhivska građa o stambenim kreditima za funkcionere”

Provjere indicija o nestanku arhivske građe o stambenim kreditima za funkcionere su u toku, i brzo se očekuje završetak provjere preuzete građe koju vrši Centralni depo Državnog arhiva. To je u razgovoru za Portal RTCG kazao v.d. direktora Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević.

“Provjera nam do određene mjere može pružiti validne informacije i ukazati na nepoklapanja. Takođe očekujemo i dostavljanje Zapisnika sa našom izjavom na zapisnik Inspekcije za arhivsku djelatnost koja je vršila nadzor po inicijativi koju sam pokrenuo 14. oktobra”, kaže Mrvaljević.

Prethodno je premijer Dritan Abazović saopštio da je na putu od Vlade Crne Gore do Državnog arhiva nestalo 60 nestalih registratora, u kojima su se nalazili podaci o dodjeli stambenih kredita visokim državnim funkcionerima. Ustvrdio je i da je Vlada Duška Markovića odlučila da se unište svi tonski zapisi sa sjednica Komisije za dodjelu stanova od 2010. do 2020. godine.

U osvrtu na ovaj slučaj Mrvaljević saopštava da je činjenica da je cijeli proces transporta materijala izveden na brzinu odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.

“Činjenica je i da je riječ je o veoma obimnoj građi, problematičan je način samog preuzimanja, postoje određena nepoklapanja u broju arhivskih kutija, kao i ozbiljne indicije o nestaloj građi”, ukazuje Mrvaljević koji je najavio da će javnost biti upoznata sa svim detaljima ovog slučaja nakon završene provjere.

Navodi da je Službena zabilješka sačinjena prilikom fizičke predaje predmetne građe Centralnom depou bila prvi signal da nešto nije u redu.

“U njoj se konstatuje da je tada Arhivu predato 6 arhivskih kutija manje nego što je prethodno navedeno u Zapisniku o preuzimanju”, pojašnjava Mrvaljević.

Ukazao je i na činjenicu na ovu Službenu zabilješku izostala bilo kakva reakcija od strane Generalnog sekretarijata Vlade u tom periodu 2020. godine uprkos očiglednim nepoklapanjima podataka.

“A nije bilo ni daljih akata ili radnji u vezi s tim, preduzetih od strane starješine Državnog arhiva i pomoćnika starješine organa u čijim sektorima posluju odsjeci uključeni u ovaj proces”, kazao je Mrvaljević u razgovoru za Portal RCTG.

Poručuje da će se tek nakon sređivanja predmetne građe i svih neophodnih radnji i postupaka u tom procesu, kada se dođe do konkretnih detalja i podataka, te se indicije ispostave kao osnovane utvrđivati odgovornost.

Podsjećamo, premijer Dritan Abazović je sredinom oktobra podnio krivične prijave protiv Damira Šehovića, Suada Numanovića, Budimira Šegrta, Sanje Vlahović, Suzane Pribilović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić, Aleksandra Jovićevića, Predraga Boškovića, Osmana Nurkovića, Dragice Sekulić jer su, prema njegovim riječima, budžetu Crne Gore pričinili višemilionsku štetu.

Specijalno državno tužilaštvo uputilo je zahtjev predsjednici Skupštine Danijeli Đurović za skidanje imuniteta poslanicima Demokratske partije socijalista Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić, Suzani Pribilović, kao i poslanicima Socijaldemokrata Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Oni su bili članovi Komisije za stambena pitanja, a SDT utvrđuje da li je njihovim djelovanjem u ovom Vladinom tijelu od 2016. do 2020. godine došlo do zloupotrebe službenog položaja

Administrativni odbor raspravljaće 22. decembra o skidanju imuniteta poslanicima DPS-a i SD-a. Na sjednicu su, kako se navodi u pozivu predsjednika Administrativnog odbora Dragana Krapovića, pozvani i v.d. glavnog specijalnog tužioca Vladimir Novović i specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Istragom tužilaštva obuhvaćeni su i Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović, Dražen Miličković, Osman Nurković, Jelena Radonjić i Aleksandar Jovićević.

Krov prokišnjava, arhivska građa u lošem stanju,

Čuvar kolektivne memorije crnogorskog društva - Državni arhiv preko 70 godina skladišti najbitniju istorijsku građu naše zemlje. Da svijest o značaju Državnog arhiva i dalje nije na zadovoljavajućem nivou ocijenio je za Portal RTCG Mrvaljević. Veliki dio arhivske građe je u lošem stanju, a svega nekoliko službenika radi na njenom spašavanju od daljeg propadanja.

“Arhivska građa je ne malim dijelom u jako lošem stanju. Ovih godinu dana svakodnevno se radilo na poboljšanju uslova zaštite i čuvanja građe, od održavanja objekata, depoa u kojima se čuva građa, pa do pokretanja pitanja digitalizacije sa mrtve tačke i traženja rješenja za otpočinjanje ovog procesa na ozbiljan, sveobuhvatan, organizovan način - procesa koji bi se odvijao u kontinuitetu, po utvrđenim prioritetima”, pojašnjava Mrvaljević.

Dodaje da Odjeljenje za tehničku zaštitu ima pune ruke posla.

“A s obzirom na to da svega nekoliko službenika vrijedno radi na ovom veoma zahtjevnom i važnom poslu spašavanja arhivske građe od daljeg propadanja i da je ovo zanimanje možemo reći deficitarno u Crnoj Gori, ovom dijelu poslova Državnog arhiva će biti posvećena posebna pažnja u narednom periodu”, najavljuje Mrvaljević.

Godine neadekvatnog postupanja, propuštanja i nečinjenja dovele su do nagomilanih problema koje je Mrvaljević zatekao kada je prije nešto više od godinu dana imenovan za v.d. direktora Državnog arhiva.

“Prvi dokaz ove tvrdnje vidjećete ako samo malo zagrebete pitanje kadrovske strukture. Gotovo da nije postojala nikakva kadrovska politika, zatim neuređenost procedura, nepostojanje nekih neophodnih internih pravila, potpuno odsustvo timskog rada, neobaviještenost pojedinih službenika koji bi morali biti obaviješteni o mnogim poslovima i aktivnostima, shodno opisu poslova u sistematizaciji…”, pojašnjava Mrvaljević.

Objašnjava i da je više objekata koje koristi DACG u “katastrofalnom stanju”.

„Navešću samo krov objekta u kojem je sjedište DACG na Cetinju koji prokišnjava na mnogim mjestima, čak i u samom depou gdje se čuva izuzetno vrijedna građa, a mogao bih nabrajati do sjutra”, navodi Mrvaljević, najavio sanaciju krova naredne godine.

Prema njegovim riječima, shodno finansijskim mogućnostima u proteklih 12 mjeseci u okviru aktivnosti na održavanju objekata i poboljšanju uslova zaštite i čuvanja arhivske građe uređene su i sanirane prostorije koje koristi Državni arhiv u Danilovgradu, Cetinju, Pljevljima, Žabljaku i Šavniku.

“Završeni su radovi na eksterijeru objekta depoa arhivskog odsjeka Kotor, uz redovne radove na održavanju i manje popravke u Podgorici, Ulcinju, Rožajama i Bijelom Polju. Uskoro, nakon okončanja postupka javne nabavke, kreću radovi na krovu objekta u Beranama i popravke na objektu u Herceg Novom. Do kraja godine očekuje nas otvaranje novih, adaptiranih i opremljenih prostorija za proširenje depoa i čitaonicu u Pljevljima…” najavio je Mrvaljević.

O zatečenom stanju Mrvaljević je, kako kaže, mogao govoriti gotovo svakodnevno od kad je na funkciji ali to neće riješiti probleme.

“Pisanje o lošem stanju ne znači mnogo - rukovodstvo je tu da rješava probleme i unapređuje rad u svim segmentima, a ne da sjedi i samo piše saopštenja o problemima iz ranijeg perioda. Naravno, uvijek sam i za punu odgovornost. Što god govorili i pisali na kraju o svakome pojedinačno govore rezultati i to je jedino ispravno mjerilo. Dakle, djela”, poručuje Mrvaljević.

Ipak, ocjenjuje da je nakon godinu dana i sa sredstvima koja su imali na raspolaganju napravljen veliki pomak.

“Nakon godinu dana možemo reći da su se stvari značajno promijenile, još mnogo posla je pred Državnim arhivom, ali generalno možemo biti zadovoljni, jer mislim da smo od zatečenog stanja, sa sredstvima opredijeljenim budžetom za tekuću godinu postigli maksimum maksimuma”, kazao je Mrvaljević.

Napominje da se radilo na na uvođenju reda i poboljšanju uslova rada, te da su i u normativnom dijelu uvedene neke nedostajuće procedure i pravila ali i unaprijeđena postojeća.

“Formiran je Kolegijum i uspostavljena organizaciona struktura sa jasnim lanacem odgovornosti”, kaže on. Dodaje da je i na polju međunarodne saradnje zabilježen značajan napredak.

Vlada više pažnje da posveti DACG, problem prostornih kapaciteta neriješen više od deceniju

Državni arhiv više od deceniju ne da nije uspio riješiti pitanje nedostatka prostornih kapaciteta na Cetinju, kazao je Mrvaljević i ocijenio da bi država morala mnogo više pažnje posvetiti Državnom arhivu.

“Ako vam kažem da se u državama, koje svakako nijesu među najbogatijim u Evropi, sredstva koja njihove Vlade opredjeljuju Arhivima recimo za izgradnju novih objekata po svim standardima koji važe u 21. vijeku, mjere desetinama miliona eura, a da u Crnoj Gori Državni arhiv više od deceniju ne da nije uspio riješiti pitanje nedostatka prostornih kapaciteta na Cetinju, već ni da se stvari makar pomjere sa mrtve tačke, mislim da sam rekao sve” navodi Mrvaljević.

Kazao je da je na temu problema nedostajućih prostornih kapaciteta, kao i na druge teme od najvišeg značaja za Arhiv obavljeno više razgovora.

“Očekujemo da se tokom naredne godine stvari zaista značajnije pokrenu naprijed. Što se tiče obavljanja redovnih poslova, ovih dana ćemo se obratiti predlagaču Budžeta za 2023 godinu za dodatna sredstva, u prvom redu kada je u pitanju hitno rješavanje pitanja nedostajućeg kadra, ali i još nekoliko veoma bitnih stavki, kao što je unaprjeđenje uslova zaštite i čuvanja arhivske građe, koja je sada u više odsjeka u ozbiljnoj opasnosti”, navodi Mrvaljević.

A Državni arhiv je tokom godine u partnerstvu sa Narodnim muzejom, Nacionalnom bibliotekom "Đurđe Crnojević" i Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore radio na velikom projektu o gotovo hiljadugodišnjim odnosima Crne Gore i Vatikana.

“Pa ćemo i tu kao nosilac ovog projekta ići ka predlagaču Budžeta zahtjevom za obezbjeđivanje sredstava za realizaciju koja je planirana u 2023. godini. Za sve pobrojano, isključivo na bazi dosadašnjih rezultata i urađenog tokom 2022. godine, očekujemo podršku i razumijevanje nadležnih ministarstava i Vlade u cjelini, kao i svih poslanika u Skupštini Crne Gore koji će dati konačnu riječ o predlogu Budžeta za 2023. godinu”, kaže Mrvaljević.

Dodaje da nerijetko međunarodni partneri više prepoznaju značaj i rezultate Državnog arhiva, nego crnogorske institucije.

“U odnosu na raniji period stvari su se malo pomjerile naprijed, ali još je to daleko od zadovoljavajućeg. U posljednjih godinu dana mogu vam reći da često pojedini naši partneri, srodne institucije i subjekti sa kojima smo uspostavili kontakt, obnovili i produbili saradnju na međunarodnom nivou pokazuju mnogo više interesovanja i prepoznaju naš trud i rezultate više nego u samoj Crnoj Gori” kaže Mrvaljević koji apeluje na Vladu i resorno ministarstvo da pokaže više razumijevanja za Državni arhiv.