B.B./O.Z. [ Mina/rtcg.me ]

PREMIJERSKI SAT

Abazović: Ideja manjinske vlade je autonomna

Premijer Dritan Abazović odgovarao je danas u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Ideja manjinske vlada je potpuno autonomna, kazao je premijer Dritan Abazović dodajući da ta ideja nailazi na podršku međunarodne zajednice.

Predstavnik koalicije Mir je naša nacija Miodrag Lekić pitao je Abazovića na premijerskom satu da li u aktuelnoj izvršnoj vlasti faktički postoje ili djeluje više vlada.

“Ovo pitanje postavljam na osnovne javne percepcije da u Vladi funkcioniše više vlada, načinom glasanja i stilom otvorenog, pa i ponižavajućeg javnog oponiranja premijeru, što sve zajedno dopunski degradira format i javni autoritet Vlade”, naveo je Lekić.

On je, obraćajući se Abazoviću, kazao da su “uspjeli da prebace partiju za koju se vezuje sistem korupcije, kriminalizovanog društva, podjela, neodržive ekonomije, u vlast”, i da nose veliku odgovornost.

“Ova promjena koja pokušava da se tretira kao tehnička, ovo je direktno urađeno protiv volje građana”, naveo je Lekić.

On je upitao da li je 43. Vlada produkt određenih službi “koje su vas vodile u ovakav sastav Vlade ili mislite da je ovo izraz volje građana od prije dvije godine”.

“Pokazujete autokolonijalnu svijest”, kazao je Lekić.

Abazović je da je ideju manjinske vlada iznio predsjednik vlade i da je ona potpuno autonomna.

“Da li ona nailazi na podršku međunarodne zajednice, mislim da nailazi i to na veliku”, kazao je Abazović i dodao da međunarodna zajednica nema ključnu ulogu u tome.

Abazović je dodao da je ovo Vlada diskontinuiteta u odnosu na sve negativne stvari od ranije.

O Zakonu o porijeklu imovine

Abazović je, govoreći o zakon o porijeklu imovine i tome zašto kasni, kazao da su čekali šest mjeseci da Evropska komisija (EK) da svoje komenatre.

On je to naveo odgovarajući na pitanje poslanice koalicije Crno na bijelo Suade Zoronjić šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana i da li najavljeni zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene krimilanom djelatnošću može vratiti poljuljano povjerenje u institucije i državu.

Abazović je rekao da su komentari EK bili u jednom dijelu negativni, u smislu da se traže neke korekcije.

„Ekspert koji je radio na tom zakonu će doći i pridužiće se našoj radnoj grupi, koja je sačinjena unutra ministarstva, i nakon toga će moći da se proslijedi Skupštini“, naveo je Abazović.

On je dodao da zakon mora da bude funkcionalan zato što ga imaju neke zemlje, a ne pokazuje rezultate.

Kako je kazao Abazović, najveće pitanje je ko će da vrši nadzor, da li poreski organ ili tužilaštvo.

„Voljeli bismo da to radi Tužilaštvo, ali treba da se zna da će njihov obim posla toliko da se uveća, pod ovim kapacitetima koje imaju, na šta će to da liči i kako će da efektuira ostaje kao velika dilema“, dodao je Abazović.

U FZO postoje velike finansijske dubioze

Zoronjić je ocijenila da je glavni generator svih problema u Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) Upravni odbor, i sam Fond.

Ona smatra da treba rasformirati Upravni odbro FZO i što prije tamo postaviti transparentne, stručne ljude, koje će donositi pravilne odluke.

Abazović je kazao da u FZO postoje velike finansijske dubioze.

„To će biti veliki izazov i za sadašnjeg ministra finansija, siguran sam i za budućeg, kao što je bilo i za prethodne“, rekao je Abazović.

On je dodao da su tamo nagomilani ogromni dugovi.

„Kada je riječ o tome kako ćemo finansirati FZO, ostaju neke dileme. Znate da je predviđeno da nema više odvajanja za zdravstveno osiguranje. To će stvoriti određene dubioze, već ih stvara. Bolja naplata zasad kompenzuje postojeću situaciju“, naveo je Abazović.

Intencija Vlade da vrati Luku Bar u 100 odstotno državno vlasništvo

Intencija Vlade je da vrati Luku Bar u 100 procentno državno vlasništvo, a nakon toga da se nađe svjetski operater koji će potpuno promijeniti luku, saopštio je premijer Dritan Abazović.

„Ko bi u luku ušao da radi na ispravan način i uradi veliki mega hub za kontejnerske temrinale, taj bi motivaciono djelovao na investitore da odrade auto-put, odnosno da ga kompletiraju prema Beogradu i Budimpešti i da dođe do modernizacije željezničke infrastrukture“, kazao je Abazović u Skupštini tokom Premijerskog sata.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta za promjene (PzP), Branka Radulovića, poručio da luka bez toga nikome nije interesantna.

„Taj koji dođe da bude veliki operater, ne interesuje ga tržište od 600 hiljada ljudi. To je za svakoga malo tržište. Država sada ima šansu, jer su postojeći investitori izrazili spremnost da izađu iz posla. Mi smo spremni da uđemo u razgovore i već smo sa ministrom finansija dogovorili dinamiku da vidimo kako možemo to da preuzmemo nazad u naše vlasništvo“, saopštio je Abazović.

On smatra da državnu imovinu treba povećavati, a ne samo umanjivati.

Abazović je, odgovarajući na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS), Amera Smailovića, kazao da poseban fokus mora biti na sjever države.

„Mi zaista imamo veliku volju da tamo radimo i zadržimo ljude koliko je to moguće. Želimo da malo promijenimo odnos, da ljudi osjete veće uvažavanje u odnosu na prethodni period. Želim da počnemo od malih pobjeda“, rekao je Abazović.

On je kazao da će kriza u jednom trenutku proći i da taj momenat treba spremno dočekati, sa dobrim planovima, projektima i idejama, koje se mogu ponuditi investitorima.

Abazović je dodao da mjere koja Vlada preduzima u cilju očuvanja standarda građana neće imati željeni efekat zbog ogromne inflacije, ali da će malo olakšati postojeću situaciju.

„Mi to moramo da radimo permanentno“, poručio je Abazović.

Sve što bude rađeno, biće u skladu sa Ustavom i zakonom

Sve što bude urađeno biće u skladu sa Ustavom i zakonom i moći će da prođe provjeru parlamenta i drugih institucija Crne Gore, kazao je premijer Dritan Abazović.

On je to naveo tokom Premijerskog sata odgovarajući na pitanje predstavnika Kluba poslanika Socijaldemokratska partija - Liberalna partija (LP), Andrije Popovića zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji.

Abazović je, govoreći o ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, rekao da će sve što bude urađeno biti u skladu sa Ustavom i zakonom.

„Moći će da prođe i provjeru poslanika i drugih institucija Crne Gore, poput Ustavnog suda“, dodao je Abazović.

On je kazao da će Temeljni ugovor, prema tome kakvo je trenutno stanje, imati 19 članova.

Abazović je ponovio da sve vjerske zajednice, što se tiče Vlade, imaju potpuno identičan tretman.

Govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, on je naveo da su zainteresovani za što brže učlanjenje u Evropsku uniju i dodao da je to strateški i najvažnjiji spoljnopolitički prioritet Crne Gore.

„Što god se na kraju odluči većinski, demokratski, ispoštovaćemo. Ako većina misli da to ne treba i nije produktivno, nije smak svijeta, ići ćemo dalje sa onim što već imamo“, kazao je Abazović.

Popović je rekao da se postavlja pitanje zašto „država nastavlja da demonstrira silu, nastavljajući policijsko-sudsku hajku na građane i pripadnike suverensitičkih partija zbog dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra“, i pokazao Abazoviću poziv koji je dobio od suda.

Abazović je kazao da ne radi u Sudu za prekršaje.

„Niti sam bilo kome davao, bilo kada, ovlašćenja da protiv bilo koga preduzima bilo šta. Ne mogu nametati šta će da radi Uprava policije ili Sud za prekršaje. To je van mog dometa“, rekao je Abazović.

On je naveo da mu je žao što se to dešava i da lično misli da nije u pitanju nikakav politički progon.

Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu je interesovalo zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijalnoj situaciji, ključni prioriteti Vlade nijesu bili usmjereni na zaštitu socijalno ugroženih kategorija građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom i još više polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost.

Napomenuo je da je u državi ozbiljna ekonomska situacija i da je inflacija jako velika, pa u takvoj situaciji zasipa se javnost temama koje polarizuju. Ne misli se ni o penzionerima koji ne mogu da izdrže ovakvo, kako je kazao, divljanje cijena. U problemu su i primaoci materijalnog obezbjeđenja porodice i zašto to nijesu glavne teme.

Abazović je kazao da se slaže da fokus treba da bude na ekonomskim problemima. Slijedi enegretska kriza ne samo u Crnoj Gori već i u svijetu, te je preukopacija Vlade da se to ublaži što više i sve aktivnosti ministara su usmjerene ka tome.

"Danas u Crnoj Gori građani plaćaju najjeftinije gorivo u regioni i namirnice osim u Srbiji. Strane investicije od januara do kraja maja na nivou su od 306 miliona, najveći prihod u posljednje četiri godine. Socijalna davanja znatno su veća nego što su bila. Biće velikih izazova za budžet, a što se tiče penzionera, imali smo povećanje u maju i drugo će biti u septembru. Da li to može da prati inflaciju upitno je, ali svi moramo da se posvetimo sezoni. Sadašnji parametri su dobri i ako glavna sezona bude zadovoljavajuća, onda ćemo taj šok moći da prođemo bez većih posljedica", poručio je Abazović.

Mugoša je dodao da nijesmo reprezentativni po cijenama u regionu, te da Zakon o ograničavanju cijena namirnica daje još prostora za djelovanje. Nema mjesta za gubljenje vremena.

"Nije vrijeme da se budžet puni nego da se građanima pomogne", kazao je on.

Abazović je naglasio da se ne možemo porediti sa zemljama koje su proizvođači i da Vlada želi da pomogne svima koji nešto proizvode.

"Sistemski se nije radilo godinama. Vlada ne može odluke da donosi sve odjednom i mislim da su neke od mjera koje pominjete treba usvajati sukcesivno. Budžet će moći sve da servisira, a i rebalansom će neke stravi možda moći da se balansiraju i to će brzo biti na razmatranju. Moramo da se više bavimo proizvodnjom hrane i da budemo energetski nezavisni", kazao je Abazović.

Nema razloga za dodatni strah i paniku, skoncentrisali su, kako je kazao, na snabdijevanje hrane i napravljene su neke zalihe i nada se da neće doći do problema u tom dijelu.  

Mugoša je insistirao na rješavanje pitanja korisnika materijalnog obezbjeđenja koji primaju od 60 do 120 eura, a povećanje je svega tri eura.  

Sve napravilnosti da se otkriju i objelodane, a Tužilaštvo da postupa profesionalno i nepristrasno

Šef poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće premijera šta namjerava da preduzme povodom drastičnog povećanja broja zaposlenih u prethodne dvije godine u preduzećima koja se nalaze u većinskom vlasništvu države.

"Da li ćete pozvati tužilaštvo da preispita rad izvršnih direktora i odbora direktora ovih kompanija, koji su od finansijski stabilnih preduzeća pretvorena u gubitaše", navodi se u pitanju Živkovića.

Kako je kazao Živković, zaposleno je preko 900 osoba u državnim preduzećima, a nije došlo do povećanja obima posla.  U Rudniku uglja se prima novih 400 zaposlenih, dnevno između 40 i 50 ljudi na neodređeno vrijeme. Slična situacija je i u CEDIS-u.

Premijer je odgovorio kratko, jer je, kako je kazao, to jedini način. Vlada je pričala na ranijim sjednicama o tim zapošljavanjima, vrlo otvoreno. 

"Kada govorimo o neracionalnom zapošljavanju u javnim preduzećima, ono nije počelo smjenom bivše tridesetogodišnje vlasti, već se deceniju unazad sprovodilo u gotovo svakoj državnoj kompaniji. Smatram da su se ove teme trebalo pokretati i ranije, onda
se danas možda ne bismo morali suočavati sa tolikim posljedicama neracionalnog zapošljavanja. Ipak, to ne abolira aktuelni menadžment pojedinih državnih preduzeća koji su od uspješnih i jakih kompanija napravili partijske filijale. Novi menadžment imaće zadatak da preispita poslovanje prethodnog rukovodstva i uspostavi sistem odgovornosti i profesionalizma. Informisan sam da neke od institucija već preduzimaju određene aktivnosti na otkrivanju zloupotreba u doskorašnjem funkcionisanju. Sve neregularnosti iz prethodnog perioda, bilo onog prije 2020. godine, pa do dana danas, pozivam da se otkriju i objelodane, a Tužilaštvo da u svakom
slučaju postupa profesionalno i nepristrasno. Definitivno, Crna Gora mora prekinuti sa lošom praksom i stati u odbranu državnih interesa", poručio je Abazović. 

Apelovao je da svi rukovodioci kada nađu neke nepravilnosti, a ne žele oni da to procesuiraju, obavijeste Vladu, a Vlada će nadležne institucije.

"Efikasnost do sada nije bila nešto velika, i apelujem na sve da se prema državnoj kasi odnose bolje nego prema kućnom budžetu", kazao je Abazović.        

Što se tiče Rudnika, kako je dodao, proširio je svoju djelatnost pa otuda i više radnika, ali ne treba zaboraviti da je taj Rudnik prije pet-šest godina imao 14 miliona duga i bio drugi na listi poreskih dužnika.

"Sada je situacija drugačija, nije perfektna, ali je značajno drugačija", naglasio je Abazović. 

Abazović je kazao da dobija tačne podatke, i da bi mogao da iznosi podatke i za neka preduzeća prije deset godina koja ne bi bila mnogo drugačija.

"Mi smo počeli da uvodimo red, daću vam primjer Plantaža. Svako zaslužuje bolji menadžment i mora biti racionalno zapošljavanje i ako je neko nešto uradio nezakonito mora da odgovara", poručio je on.

Živković je poručio da se obrati pažnja na ekološku rekonstrukciju TE i na cijenu peleta. To nije riješeno i treeba razmišljati o zabrani izvoza. 

Napomenuo je da je važno koga imenujemo na čelu preduzeća, treba otvarati nove pogone i tu otvarati nova radna mjesta. 

Biće Temeljnog ugovora, politički predimenzionirano pitanje

Šef kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović pitao je premijera da li dalje važi njegovo i obećanje potpredsjednika Vladimira Jokovića da će Vlada u najskorije vrijeme potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizovati popis u ovoj godini i najozbiljnije razmotriti savjet SAD i EU da se Crna Gora uključi u Otvoreni Balkan.

"Da li ste spremni da rizikujete pad Vlade, nakon tih odluka", upitao je Radunović, navodeći da se iz nekih partija koji čine Vladu ili je podržavaju u parlamentu čuju otvoreno protivljenje tim obećanjima.

Abazović je istakao u odgovoru da stoji iza svojih riječi i onog što je najavio u ekspozeu. Biće, kazao je, realizovano jedni po jedno. Oko nijedne tačke nije specijalna žurba, a cilj je da se rješavaju. 

"Što se tiče Temeljnog ugovora to je obaveza države, i tretman države će biti identičan za sve vjerske zajednice i u interesu države. Očekujem da se sa SPC riješi uskoro sve i u toku ove nedjelje ćemo obavijestiti o tome. Ima disonantnih tonova i da li će neko da ruši Vladu zbog toga nije moj problem", poručio je premijer.  

Dodao je da temeljni ugovor sa SPC je politički predimenzionirano pitanje koje ima za cilj da u kontinuitetu stvara nepotrebne
društvene podjele i koje pojedine partije koriste za pokušaje postizanja sitnih političkih poena. Zbog toga smatra da ovo pitanje treba što prije riješiti, kako bismo se posvetili onim temama koje suštinski utiču na život građana.

Što se tiče popisa, istakao je da je Vlada ispunila svoju obavezu.

"Cilj je da se u jednom razumnom roku održi popis, jer to je zakonom jasno definisano. Zbog korone je bio odložen, ali sada imamo uslove, jedino da vidimo da se izbjegne da to ne bude u vrijeme izbornih kampanja", kazao je Abazović.  

Njegov stav o Open Balkanu je, kako je naglasio, poznat.

"Ova Vlada je sistematično pristupila pitanju regionalne inicijative Open Balkan. Zadužili smo potpredsjednicu Vlade Marović da koordinira radnim timom koji će napraviti analizu u vezi pomenute inicijative. Spreman sam da saslušam sve argumente “za” i
“protiv”. Ključno je da građani budu na pravi način upoznati šta znači ova inicijativa, a posebno koji su njeni benefiti. Zato Vlada prije donošenja bilo koje strateški važne odluke, otvara široku društvenu debatu, kako bi javnost bila upoznata sa svim detaljima ovog i drugih regionalnih procesa. Smatram da sve inicijative koje doprinose boljem životnom standardu građana regiona Zapadnog Balkana, regionalnoj saradnji i povezivanju, istovremeno jačaju i naš evropski put", navodi se u odgovoru Abazovića. 

Do 31. jula izabrati Sudski savjet, sudije Ustavnog suda i VDT-a

Izbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca do 31. jula, bio bi istorijski jer bi pregovori o pristupanju Evropskoj uniji (EU) bili dovedeni do posljednje, tehničke faze, rekao je premijer Dritan Abazović.

On je to naveo tokom Premijerskog sata, odgovarajući na pitanje predstavnika Socijalističke narodne partije Dragana Ivanovića da li je, za period od dva mjeseca, koliko je na njenom čelu, zadovoljan radom Vlade.

Abazović je kazao da je izuzetno zadovoljan radom njegove vlade nakon 50 dana.

On je naveo da pored svih izazova, koje svaka vlada ima, pa i 43, misli da ispunjavaju agendu.

Abazović je rekao da očekuje da do 31. jula zajednički konstatuju još veći progress.

“Zato je moja molba prema parlamentu da probamo da odradimo ono što je naša obaveza na evropskom putu, da dođemo do dvije trećine, da, osim izbora Tužilačkog savjeta, izaberemo Sudski savjet, nove sudije Ustavnog suda i vrhovnog državnog tužioca”, naveo je Abazović.

On je dodao da bi, ako to urade, to bila istorijska stvar.

“Jer ćemo dovesti pregovore na posljednju, tehničku fazu, gdje ćemo moći da zatvaramo poglavlja. Međutim, Vlada ne može donijeti odluku u vaše ime, ali moj je apel da i to uradimo do 31. jula”, rekao je Abazović.

On je ponovio da je Vlada raznolika i inkluzivna.

“Samo se trudim da povećam efikasnost. Ako ima jedna stvar sA kojom nijesam zadovoljan, to je da mi i dalje odluke donosimo sporo, ili sporo za poimanje premijera”, rekao je Abazović odgovarajući na pitanje Ivanovića.

Vlada, kako je dodao, ima dva cilja, jedan je vladavina prava, drugi ekonomski razvoj.

Abazović je ocijenio da se i u jednom i drugom postižu rezultati.

“Vrlo brzo će se zakon o porijeklu imovine naći pred vama, on je vraćen od Evropske komisije, sada dolazi italijanski stručnjak, koji će dati završne komentare. Nadam se da ćete do 31. jula biti u mogućnosti da glasate”, kazao je Abazović.

Abazović je, na poslaničko pitanje Miodraga Lekića ispred Kluba poslanika "Demokrate – Demos – Mir je naša nacija", kazao da je prethodna 42. Vlada u svom mandatu postigla velike rezultate u demontaži struktura bivšeg režima, što je bio preduslov za dalji napredak na evropskom putu, ali da je, nažalost, u isto vrijeme pokazala mnoge nedostatke, a naročito u dijelu relacije sa Skupštinom i vladajućim koalicijama.

"Stagancija koja je trajala dovela je do nemogućnosti funkcionisanja administracije zbog čega smo preuzeli teške i odgovorne korake, kako bi došlo do deblokade sistema. Upravo je međunarodna zajednica ukazivala na potrebu da se postigne široki politički konsenzus, kako bi moglo da se nastavi sa pristupnim pregovorima i evropskim integracijama naše države", naveo je Abazović.

Poručio je da građani Crne Gore zaslužuju funkcionalnu izvršnu vlast, ali i odgovorne političare u parlamentu koji su spremni da se nose sa svim izazovima i da donose hrabre odluke koje su u interesu društva, a ne samo svojih partija.