M.M.

ĐUKANOVIĆ U PRIŠTINI

"Primjetna inercija nacionalnog inžinjeringa na ZB"

Nemoguće je ne primijetiti još uvijek prisutnu inerciju nacionalnog inžinjeringa na Zapadnom Balkanu koji je ovaj prostor skupo koštao u posljednjoj deceniji prošlog vijeka, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svečanosti povodom Dana Crnogoraca koja se održala na Kosovu.

"Nije moguće, niti je neophodno idealizovati istorijska dešavanja na balkanskom prostoru. I nismo danas ovdje da bismo raspravljali o razlozima značajnog smanjenja brojnosti crnogorske zajednice na Kosovu. Nažalost, i to u vrijeme intenziviranja razvoja prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje", kazao je Đukanović.

On je podsjetio da je zajednica Crnogoraca prema zadnjem validnom popisu stanovništva na Kosovu iz 1981. godine brojala nešto više od 28.000, zbog čega su Crnogorci sa razlogom bili konstitutivni nacionalni elementi Ustava AP Kosova i Metohije iz 1974. godine.

Njihov broj danas prema nezvaničnim podacima kreće se od 5.000 do 7.000.

"Ovo je prilika da se podsjetimo da su mnogi Crnogorci, naročito u vrijeme socijalizma, bili utemeljivači i protagonisti privrednog, kulturnog, prosvjetnog i naučnog života i razvoja Kosova. Generacije Crnogoraca, ne samo sa Kosova, obrazovali su se i stasavali u poznatoj Pećkoj gimnaziji i na Prištinskom univerzitetu. Ne smijemo dozvoliti da ti ljudi budu zaboravljeni. Pamtićemo ih kao čvrstu sponu između naroda Crne Gore i Kosova. Među njima su istorijske ličnosti Radovan Zogović i Boro Vukmirović, kao i Mihailo Zvicer i Vojislav Popović, uglednici iz crnogorskih redova 80–tih godina prošlog vijeka, koji su vjerovali i prenosili ideje zajedništva i progresa", navodi Đukanović.

Kako je rekao, državni organi Crne Gore i u periodu nakon raspada jugoslovenske države pokazali su da sa kosovskim vlastima žele u kontinuitetu da grade partnerske odnose.

Ističe da je uvjeren da će kvalitetni odnosi dvije zemlje dovesti i do što skorijeg rješavanja statusa Crnogoraca na Kosovu i povećanja njihove političke vidljivosti.

"Ovo je i prilika da se s ponosom podsjetimo da je u vrtlogu rata i nacionalnih i vjerskih sukoba Crna Gora od ranih 90-ih pokazala sposobnost da čuva mir, unutrašnji međunacionalni i međuvjerski sklad i da odgovorno definiše i slijedi svoje nacionalne interese. Opredijelili smo se za evropski sistem vrijednosti i odlučno krenuli putem evropske i euroatlantske integracije. Danas je Crna Gora uvažena članica NATO, zemlja kandidat koja je lider u pregovaračkom procesu sa EU i važan faktor regionalne stabilnosti. Crnu Goru uspješno gradimo kao građansku državu, društvo multietničke demokratije i izgrađujemo sa svojim susjedima najbolje moguće odnose povjerenja i međusobnog uvažavanja", kazao je Đukanović.

Crnogorci su, kako je istakao, kao malobrojan narod kroz dugu istoriju svoje državnosti, navikao na kontinuirana osporavanja, ali istovremeno naučili i kako istrajati u odbrani slobode, države i svog identiteta.

"Na kraju, ono što ostaje kao naš zajednički zadatak jeste da uložimo napore na snaženju jedinstva crnogorske dijaspore na Kosovu. Država Crna Gora mora biti spremna da za to preuzme svoju punu odgovornost, da pomogne da crnogorska dijaspora na Kosovu bude u funkciji ostvarivanja zajedničkih interesa – evropske budućnosti i Crne Gore i Kosova, i regiona, u kojoj će sve nacionalne zajednice živjeti slobodno i čiji će očuvan nacionalni identitet biti bogatstvo multietničke demokratije koju danas branimo", zaključio je Đukanović.