B.Č.J. [ Mina ]

VARGA

CG daleko zaštićenija od mogućih posljedica ruske agresije

Crna Gora je, u odnosu na druge države regiona koje nijesu članice NATO-a, daleko zaštićenija od mogućih posljedica agresije Rusije na Ukrajinu, smatra politkolog i novinar, Boris Varga.

On je kazao da je bezbjednost Balkana direktno povezana sa ratom u Ukrajini, rezultatima agresije ruskog predsjednika Vladimira Putina i kohezivnošću Zapada da na sve te bezbjednosne izazove adekvatno odgovori.

Varga je poručio da bi Brisel trebalo da ubrza prijem država regiona u Evropsku uniju (EU).

“Kao članica NATO-a, Crna Gora je daleko zaštićenija u odnosu na druge države u regionu koje nijesu članice Alijanse”, rekao je Varga u intervjuu agenciji MINA.

Kako je naveo, posebno u uslovima političke krize u kojoj se posljednje dvije godine nalazi Crna Gora, takva bezbjednosna parasola je možda presudna i za njenu buduću političku stabilnost.

Međutim, kako je ocijenio Varga, NATO je u iskušenju ne samo u istočnoj Evropi, već i u Crnoj Gori.

“Vidjeli smo istraživanja javnog mnjenja u Rusiji, koja govore da veliki procenat ispitanika podržava da Putin vojno krene protiv bivših saveznika po Varšavskom paktu, odnosno na nove članice NATO-a”, kazao je Varga.

Prema njegovim riječima, najviše se u Rusiji podržava napad na Poljsku, baltičke države, Rumuniju, Bugarsku.

Varga je rekao da je Crna Gora i prije toga, od 2016. godine bila meta ruskih obavještajaca i pokušaja izazivanja nereda i da je čak postojala presuda za pokušaj državnog udara.

“Nakon političkih promjena “revolucije litijama”, gdje je bio neizostavni ruski faktor preko pravoslavne crkve, Crna Gora je još ranjiva na političkom i bezbjednosnom planu”, naveo je Varga.

Kako je kazao, riječi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa da bi zbog Crne Gore NATO mogao ući u Treći svjetski rat, sad uopšte ne zvuče smiješno.

“A da su provokacije moguće, to se na političkom planu nazire posljednje dvije godine”, rekao je Varga.

On je kazao “da Srbija više vojno ne može da ugrozi Crnu Goru”.

“Moramo da priznamo da je to velikim dijelom posljedica NATO intervencije 1999, koja je, na žalost, odnijela mnoge nevine živote, ali vojno slomila jednu agresorsku silu koja bi tada nakon Kosova najvjerovatnije krenula i u nasilnu promjenu vlasti u Podgorici”, dodao je Varga.

Međutim, kako je kazao, Putin je kod srpskih nacionalista probudio revanšistička raspoloženja i ona bi mogla ponovo da uzburkaju strasti na Zapadnom Balkanu.

“Daleko je ranjivija Bosna i Hercegovina (BiH), gdje preko (Milorada) Dodika Putin ima direktan uticaj da destabilizuje tu državu. Dejtonski sporazum je simbol američkog prisustva i moći na Balkanu, a time je Moskvi tu i interesantniji”, naveo je Varga.

On je, odgovarajući na pitanje mogu li dešavanja u Ukrajini uticati na proces pristupanja država Zapadnog Balkana EU, kazao da bi rat u Ukrajini mogao uticati na dva procesa.

S jedne strane, kako je rekao Varga, to je očekivana inicijativa Zapada da se sa Zapadnog Balkana potisne ne samo ruski, već i kineski ekonomski i politički uticaj.

Prema njegovim riječima, posebno je ruski faktor destabilizirajući u Crnoj Gori, BiH i Srbiji, jer te države okreće od evroatlantskih integracija.

“Po uzoru na šovinističke evroazijske ideje “Ruskog sveta”, stvara se zamjena za devedesetih poraženu velikosrpsku ideju, mnogo prijemčivijeg naziva – “srpski svet””, naveo je Varga.

Kako je rekao, ma koliko to zvuči paradoksalno, ta ideja se jako dobro uklopila u dvije inicijative – Otvoreni Balkan i Berlinski proces, kao supstituciju članstva Zapadnog Balkana u EU.

“Upravo je ovaj trougaonik osnova stabilokratije koju najviše eksploatiše predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”, kazao je Varga.

Prema njegovim riječima, Zapad je na “srpski svet” zatvarao oči i tolerisao ga.

“Ali sada više ne može, jer je slika u medijima skupova u Beogradu sa Putinovim fotografijama, ruskim zastavama i okupatorskim ruskim simbolom “Z” jedinstvena takva u Evropi”, naveo je Varga.

On je poručio da bi, poslije potiskivanja ruskog i kineskog uticaja, Brisel trebalo da ubrza prijem država Zapadnog Balkana u EU.

To znači, kako je dodao Varga, odustajanje od stabilokratije i veća politička volja Brisela da se ne odugovlači pregovarački proces kod država kandidata.

On je kazao da bi, po principu regate, u EU trebalo što prije da uđu Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, BiH, Kosovo.