Mina [ I. P. ]

BILČIK

Zastoj u pregovorima, situacija problematična

Činjenica da je Crna Gora posljednje poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) zatvorila 2017. godine, pokazuje da postoji zastoj i da je situacija problematična, smatra predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta u Parlamentarnom odboru EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), Vladimir Bilčik.

On je na sastanku POSP-a kazao da svi politički akteri, uprkos pritoritetima, treba da razgovaraju jedni sa drugima, jer su u pitanju veliki strateški interesi - članstvo države u EU.

Bilčik je rekao da je potreba za postizanjem konsenzusa jasno navedena u rezoluciji Evropskog parlamenta iz maja i Izvještaju Evropske komisije u oktobru.

On je, govoreći o pregovorima Crne Gore sa EU, kazao da je Crna Gora otvorila sva poglavlja, a zatvorila svega tri, i podsjetio da je posljednje poglavlje zatvoreno 2017. godine.

"Činjenica da je posljednje poglavlje zatvoreno 2017. a danas je kraj 2021, znači da je situacija problematičma. Zaista želimo da razgovaramo o dinamici, ali koliko god željeli - te dinamike nema, i to ne traje samo od prošle godine”, kazao je Bilčik.

On je pohvalio rezultate Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Bilčik je kazao da Crna Gora mora da “otključa” pravosudne reforme i izvrši imenovanja, i da se zbog toga mora postići šira saglasnost.

On je pohvalio usklađenost spoljne politike Crne Gore sa spoljnom politikom EU.

“Pošto je ta posvećenost bila konzistentna, nadam se da je niko neće dovesti u pitanje”, rekao je Bilčik.

On je ohrabrio Crnu Goru da nastavi da igra inkluzvnu ulogu u regionu, i posebno pohvalio poboljšanje bilateralnih odnose Crne Gore sa Srbijom.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić rekao je da je zastoj u dijalogu vlasti i opozicije i postizanje dogovora o deblokadi u oblasti pravosuđa i izbornih reformi, naslijeđeni problem.

“To godinama stoji pred Crnom Gorom, nešto što se godinama pokušalo riješiti, al nijesmo imali rezultate”, kazao je Bečić.

On je rekao da u prethodnih 15 mjeseci, makar tri poslanička kluba u nekom periodu nijesu učestvovala u radu odbora ili plenuma.

Prema riječima Bečića, postojale su i turbulencije unutar parlamentarne većine koje su usložnjavale rad parlamenta.

“Nadam se da ćemo se početkom naredne godine usmjeriti na dijalog vlasti o opozicije i da ćemo svi biti spremni da pomalo izgubimo da bi Crna Gora dobila”, naveo je Bečić.

On je rekao da je zadovoljan što je Crna Gora najdalje odmakla na putu ka EU.

Bečić je rekao da je podrška građana članstvu u EU značajna, i da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima

Glavna pregovaračica Zorka Kordić kazala je da je članstvo Crne Gore u EU predstavlja glavni spoljno-politički cilj Vlade, kojem se podređene sve državne politike.

Ona je rekla da je Vlada, nakon sagledavanja nalaza Izvještaja EK, predano radila na izradi akcionog plana koji će adresirati ključne preporuke iz Izvještaja, koje će državne institucije realizovati do juna naredne godine.

Državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, Gašper Dovžanin, rekao je da je cilj te države tokom predsjedavanja da napreduju pristupni pregovori.

Dovžanin je rekao da dinamika pregovora zavisi od napretka Crne Gore i njenih reformskih napora, naročito u oblasti vladavine prava.

“Nadamo se da ćemo vidjeti napredak Crne Gore u pregovorima, nadamo se da je integracija i dalje prioritet za crnogorsku Vladu i pohvljujemo usaglašavanje bezbjendnosne i spoljne politike sa EU”, rekao je on.

Dovžanin je dodao da se nada da će EU biti prvi ekonomski i politički izbor Crne Gore.

Vršiteljka dužnosti direktorke za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju, Mikela Matuela, rekla je da se, nakon smjene vlasti prošle godine, polarizacija između vlasti i opozicije produbila.

Prema njenim riječima, parlamentarni bojkot postao je norma, i to utiče na ključne odluke.

“To nije nešto što želimo da vidimo, naročito jer je Crna Gora predvodnica u ovim procesima”, dodala je Matuela.

Govoreći o Izvjštaju EK, Matuela je rekla da on ukazuje da je neophodan napredak u vladavini prava koja je ključni element i koji sam po sebi definiše ukupnu dinamiku.

Ona je kazala da Crna Gora mora da ima funkcionalan parlament,navodeći da oko 60 zakona čeka na dalju parlamentarnu proceduru, i da su važna pitanja na dnevnom redu, među njima i budžet i imenovanja u sudstvu.

Poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić kazala je da se tokom proteklih godina stvarao privid da kod pojedinih partija postoji neka vrsta otpora procesu pridruživanja EU.

“Takva vrsta otpora nije postojala, a ne postoji ni sada”, rekla je Kordić.

Ona je navela da EU proteklih godina počela da prepoznaje neriješene slučajeve u borbi protiv korupcije i kriminala.

“Posljednji Izvještaj je bio veoma jasan, tražeći upravo rješavanje tih pitanja i insistirajući na dijalogu”, rekla je Kordić.

Ona je ocijenila da je ulazak Crne Gore u EU u ovom trenuku postao "mitska kategorija za koju ne znamo da li će se i kada će se dogoditi”.

“Nama je jasno da je to jedini pravac za Crnu Goru i njene građane, ali građanima je bitno da vide kako se njihovi interesi realizuju u integracionim procesima”, poručila je Kordić.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković rekao je da je, umjesto dogovora o važnim pitanjima, dijalog zatvoren i pored poziva opozicije da se kriza okonča postizanjem konsenzusa oko izbora čelnih ljudi u pravosuđu, kao i izmjena u izbornom zakonodavstvu.

“Nažalost, vladajuća većina bila je zauzeta međusobnim problemima koji su opterećni razlikama i samom vizijom o spoljno-političkom kursu Crne Gore”, kazao je Živković.

On je rekao da je godina izgubljena u eksperimentu skupo koštala građane.

Živković je kazao da proces pristupanja Crne Gore EU stagnira zbog nefunckionalnog sistema koji je uspostavljen formiranjem nove vlasti, koja se za godinu nije dogovorila oko prioriteta.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da je godinu od izbora nove vlade svima jasno da je to izgubljeno vrijeme na putu evropskih integracija i vrijeme u kom su iznevjerena mnoga očekivanja građana.

“To kažem jer se često govori kako smo svi za EU. Međutim, očigledno se to zadržava samo na verbalnom nivou”, ocijenio je Mugoša.

On je rekao da su blokirane sve grane vlasti.

“Imate vladu koja je rekla da će predložiti 107 zakona ove godine, a dosad je predložila 40, od čega je samo osam usvojeno. To govori o klasičnoj blokadi sistema”, kazao je Mugoša.

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović rekao je da se “faktički Crna Gora nalazi u kontrolisanom ludilu”.

Kako je naveo, u proteklih godinu država nije krenula od totalitarnog sietema ka funkcionalnoj demokratiji, niti u oslobađanje institucija.

Radulović je kazao da je Crna Gora u situaciji u kojoj će morati da izabere reformsku vladu, i zamolio evropske zvaničnike da "ne određuju ko može biti u vladi".

Prema riječima Radulovića, Vlada mora da ostvari konkretne rezultate, a nosioci Vlade, kako je kazao, moraju biti oni koji su pobijedili na izborima.