MITAR ŠUŠUĆ

Odgađanja izmjena tužilačkih zakona bez utemeljenja

Izmjene tužilačkih zakona neophodne su kako bi državno tužilaštvo izašlo iz duge i kompletne krize i njihovo odlaganje zbog navodnog ili stvarnog pritiska pojedinih spoljnih aktera nema utemeljenje ni u ustavnom poretku Crne Gore, ni u političkom pragmatizmu i evropskoj agendi , smatra Mitar Šušić iz Prave Crne Gore.

“Svima u Crnoj Gori i van nje potpuno je jasno da ova institucija ne uživa povjerenje javnosti, a brojne problematične odluke i postupci u prethodnom periodu u potpunosti su obesmislisle način funkcionisanja ovog dijela državne pravosudne vlasti, lišene bilo kakvog oblika kontrole od strane drugih grana vlasti”, navodi se u saopštenju.

On napominje da tužioci treba da budu nezavisni i samostalni u donošenju odluka i da niko nema pravo da utiče na taj segment njihovog rada.

“Međutim, kada se radi o odgovornosti za kvalitet rada, izboru i razrješenju, discilinskoj odgovornosti i napredovanju, funkcionisanje državnog tužilaštva mora biti podvrgnuto kontroli tijela van tužilaštva, kako bi se ostvarila puna povezanost i integrisanost svih djelova državnog sistema“, navoid se u saopštenju.

 U protivnom, kaže on, ako tužilaštvo ostane potpuno izolovan sistem, samodovoljan i samo-zadovoljan, gdje tužioci sami sebe biraju, sami ocjenjuju svoj rad i svako legitimno pitanje društva proglašavaju napadom na nezavisnost, ne može se očekivati nikakav suštiski napredak u ovoj instituciji, bez obzira ko bio na njenom čelu.

“Svaki sistem bez eksterne kontrole, nužno postaje zatvoren i nepristupačan, neefikasan i neodgovoran”, navodi Šušić.

Aktuelno rješenje, gdje tužioci imaju većinu u tužilačkom savjetu, eksperiment je, smatra on, koji je od strane Evropske unije preporučen svega nekolicini država i svugdje se pokazao neuspješnim.

“U razvijenim zemljama, ne postoji ovakav primjer odvajanja državnog tužilaštva od države kao organske cjeline. Tako, u Njemačkoj, Austriji, Finskoj ali i nekada socijalističkoj Češkoj državne tužioce bira ministar pravde. U Francuskoj, Belgiji, Holandiji i Italiji tužilački savjeti u nekom obliku zaista postoje, ali je njihova uloga konsultativna ili je njihov sastav takav da ne omogućava potpuno odsustvo kontrole bilo koje grane vlasti nad radom tužilaca, dok je u Norveškoj, Švedskoj, Danskoj i Islandu uloga savjeta više administrativna, a suštisnko uređenje tužilačkog aparata prepušteno političkoj vlasti”, navodis eu saopštenju.

Ne vrijede prigovori da su to države „visokog demokratskog kapaciteta“ i da jedna pravila vrijede za njih, a druga za nas, jer mi potičemo iz socijalističkog sistema, pa je nužno otrgnuti tužilaštvo od „narodne vlasti“, odnosno komunističkih partija koje su suvereno vladale u svakom dijelu državnog aparata.

“Uostalom, takav pristup je u praksi promašio cilj, jer se upravo na primjerima bivših socijalističkih zemalja pokazalo da u tom slučaju suštinska moć sa organa političke vlasti prelazi na tužioce koji su ponikli u starom sistemu, pa se, bez mogućnosti kontrole spolja, partijska svijest samo dodatno učauri u tužilačkoj organizaciji”, naveo je on.  

“U našem slučaju, tužilački savjet kao tijelo u kojem većinu čine samoizabrani tužioci, potpuno je neodrživ, neefikasan i nepravedan model, koji udaljava tužioce i tužilaštvo od zajednice za koju rade, koja ih plaća, a kojoj ni na koji način ne polažu račune”, dodaje Šušić.