[ Objavio: I. P. ]

MARKOVIĆ POJASNIO

Dozvolili Adrija tur, ali po pravilima NKT-a

Premijer Duško Marković poručio da će se Crna Gora u vrijeme pandemije koronavirusa boriti i izboriti za domaću pamet, ekonomski potencijal i za svako radno mjesto s kraja na kraj Crne Gore. Kazao je da je Crna Gora dozvolila održavanje teniskog turnira u organizaciji Novaka Đokovića, ali po pravila Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT).

Marković je tokom premijerskog sata saopštio da je Crna Gora borbu protiv koronavirusa počela na vrijeme još u januaru.

Učini smo, kaže predsjednik Vlade, da "spriječimo širenje virusa i da ga eliminišemo". Kako je rekao, zajedničkim djelovanjem, Crna Gora je postigla odlične rezultate koji su nadaleko poznati.

"Zahvaljujući odličnim rezultatima koje smo ostvarili na ekonomskom planu i podršci međunarodnih partnera uspjeli smo da ublažimo socio-ekonomske posljedice. Znam da neće biti lako, ali odlučnost i odgovornost koju smo pokazali najbolja su garancija da ćemo se uspješno izboriti sa svim izazovima. Borićemo se i izboriti za našu domaću pamet, ekonomski potencijal, za svako radno mjesto s kraja na kraj Crne Gore", rekao je Marković.

Kaže da je ipak, nažalost, bilo primjera neodgovornog odnosa koji, kako ocjenjuje, ne bi bili vrijedni pomena "da nijesu opasnost za zdravlje društva".

"Vidjeli smo da se najveći broj novih slučajeva može povezati sa svega nekoliko pojedinaca koji su nastali izigravanjem preporuka i mjera države. Zabrinjava činjenica da smo opet izloženi importaciji sa više strana i na više lokacija u odnosu na mart", rekao je Marković.

Ponovno širenje virusa, kaže on, opet je na ispit stavilo zdravstveni sistem.

Dozvolili Adria tur, ali po pravilima NKT-a 

Komentaršući dešavanja u vezi sa tenskim Adria turom, Marković je rekao da se puno pisalo o tome kako je Crna Gora napravila propust što nije dozvolila održavanje tog turnir.

"Ne, to nije istina. Mi smo dozvolili održavanje ali po pravilima NKT-a, ali nijesmo htjeli popustiti pod pritiskom velikih imena sporta, ali ni velikih finansijskih korporacija koja su stalajala iz tog turnira. Rekli smo da je zdravlje stanovnika na prvom mjesto. Danas smo ponosni na tu odluku", rekao je Marković. 

Govoreći o ekonomskim rezultatima koje je Crna Gora ostvarila, Marković je rekao da je od 2007-e godine prosječni realni ekonomski rast iznosio 2,8 odsto, a kumulativni 42,4 posto. BDP je, saopštio je Marković, više nego dupliran.

"Dohodak po glavi stanovnika je od obnove nezavisnosti povećan za 2,2 puta", rekao je Marković, napominjući da je porasla i prosječna zarada.

Od zemalja u regionu, Crna Gora ima i najveću prosječnu penziju i prosječnu neto zaradu u 2019. godini. Pored toga, kako je rekao, ukupan priliv stranih direktnih investicija u periodu 2006-2019. godina iznosio je 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio sedam milijardi eura.

"Prosječno učešće priliva stranih investicija u BDP-u u periodu 2006-2019. godina iznosi preko 21%, što je ubjedljivo najveći procenat ne u regionu, nego na cijelom prostoru Jugoistočne Evrope", saopštio je Marković.

Govoreći o zaduživanju Marković je rekao da je zaduživanje u svrhu izgradnje infrastrukture preduslov realizacije dosadašnjih i budućih razvojnih projekata.

"Istovremeno – nekoliko godina uzastopno, prekinuli smo praksu zaduživanja radi likvidnosti tekućeg budžeta", kazao je on.

Neke zarade u državnim kompanijama su nepristojno visoke 

Marković je saopštio i da smatra da su određene zarade menadžera u kompanijama u većinskom državnom vlasništvu nepristojno visoke za prilike u kojima živimo, bez zalaženja u opravdanost i utemeljenost u pogledu ostvarenih bilanca.

Kazao je da će insistirati da zakon bude jednak za sve i da menadžeri kompanija pripreme akte o zaradama zaposlenih u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

"Sa druge strane, ne mogu da dopustim da izdvojeni slučajevi budu reper za cijeli sistem, kako Vi to želite predstaviti, te da prećutimo činjenicu da se značajnim brojem preduzeća upravlja domaćinski, na način koji može poslužiti za primjer", kazao je Marković.

Poresko opterećenje rada u CG je na nivou prosjeka EU

Marković je na Premijerskom satu da je poresko opterećenje rada u Crnoj Gori na na nivou prosjeka u Evropi i smanjeno je sa preko 60% bruto zarade zaposlenog, koliko je iznosilo devedesetih godina, i sa oko 50% u godinama kada je uveden euro, na oko 40% koliko imamo danas.

„Da Vlada posvećeno radi na stvaranju uslova za poboljšanje životnog standarda svih građana, a posebno onih sa najnižim primanjima, svjedoči i odluka kojom je minimalna zarada povećana za 15% u 2019. godini. Uporedo sa tim, kako se ne bi usporio rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, odnosno kako bi se smanjilo ukupno poresko opterećenje rada, smanjena je i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 procentna poena od jula prethodne godine", kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na Premijerskom satu na pitanja Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Obje izmjene, kako je kazao, stupile su istovremeno, 1. jula 2019. godine.

"Takođe, od 1. januara ove godine smanjena je viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica sa 11% na 9%, čime se dodatno umanjuje ukupno poresko opterećenje rada i stvara mogućnost daljeg povećanja zarada. Dakle, čak i u vremenu fiskalne konsolidacije koju sprovodimo od početka 2017. godine, Vlada ne samo da nije povećavala, nego je smanjivala poresko opterećenje rada. Svakako, svjesni smo činjenice da je u cilju jačanja konkurentnosti privrede i daljeg povećanja zarada crnogorskih građana, potrebno dodatno raditi na smanjenju poreskog opterećenja rada, što je svakako dio naše ekonomske politike“, naveo je Marković.

Premijer je rekao da u novonastalim uslovima posebno moramo voditi računa da se ne dovede u pitanje dugoročna stabilnost i održivost javnih finansija, jer porezi i doprinosi imaju značajno učešće u ukupnim poreskim prihodima.

„Trenutna ekonomska situacija uzrokovana virusom COVID-19 i mjere koje smo donijeli, po sadašnjim procjenama za posljedicu će imati smanjenje prihoda budžeta za oko 350 miliona eura u odnosu na plan za 2020. godinu, što iziskuje traženje modela za dodatno finansiranje. Posebno naglašavam da zbog smanjenja stope doprinosa na zdravstveno osiguranje koje je u primjeni već godinu dana, za prvu polovinu tekuće godine registrjemo niže prihode za oko 12 miliona eura", kazao je Marković.

Ocijenio je da je ovaj pad uzrokovan je dijelom i padom ekonomske aktivnosti usljed pandemije korona virusa, ali je on najvećim dijelom rezultat niže stope doprinosa na zdravstveno osiguranje, što se, kako je istakao, vidi i na osnovu naplate doprinosa za PIO i doprinosa za nezaposlenost koji bilježe blagi rast u odnosu na isti period prethodne godine.

"I pored svega navedenog, znate da smo i u periodu teške krize izazvane epidemijom, sa posebnim senzibilitetom, konkretno i pravovremeno djelovali u cilju očuvanja zaposlenosti. U toku aprila i maja ove godine za subvencionisanje plata za 65 hiljada zaposlenih isplatili smo bruto iznos od 32,5 miliona eura. Već smo za 250 novozaposlenih lica odobrili subvencionisanje plata na period od 6 mjeseci. Do polovine juna, ukupan iznos odloženih poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa i obaveza nastalih po osnovu reprograma poreskih potraživanja iznosi preko 45 miliona eura“, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je ukazao da je rezultat pandemije koronavirusa neizvjesnost u cijelom svijetu i da u takvim uslovima ishitrene ili ekonomski nedovoljno odmjerene odluke mogu stvoriti dodatni rizik.

„A vrijeme koje živimo, traži brze odluke, ali prije svega odluke sa najmanjim mogućim rizikom. Prioritet Vlade ostaje očuvanje ekonomske stabilnosti, i očuvanje postojećih radnih mjesta, kao preduslova održivosti javnih finansija. Stoga u situaciji ugrožene likvidnosti Budžeta, u kratkom roku nije realno očekivati dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada“, zaključio je premijer.

Sjutra rezultati Saveza za Evropu

 Marković je saopštio na Premijerskom satu da će sjutra na sjednici Vlade prezentirati rezultate razgovora u okviru njegove inicijative Savez za Evropu i da će predložiti akcioni plan učesnicima dijaloga za dalji rad na važnim pitanjima koja su pokrenuta, kojima će se baviti ova i vjerovatno sljedeća Vlada i da zajedništva u Crnoj Gori ne može biti osim na temeljima antifašizma.

„Inicijativu koju smo nazvali Savez za Evropu pokrenuo sam početkom februara, kada sam sve relevantne političke i društvene činioce pozvao na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i naše evropske perspektive. U periodu od 19. februara do 11. marta, gotovo svakodnevno, imao sam ozbiljne i detaljne razgovore sa predstavnicima nevladinog sektora, medija šta god mislili o njima i društvenih organizacija koje su bile voljne da se uključe u ovaj dijalog, o čemu je javnost u potpunosti informisana. Dijalog je morao biti prekinut zbog pandemije korona virusa i nastavljen je čim su se stvorile zdravstvene pretpostavke, dakle krajem maja, razgovorima sa predstavnicima političkih partija u ovom Parlamentu. Kao što sam više puta istakao, svi ti razgovori odisali su otvorenošću, često i kritičkim tonovima i ako kažete da je to farsa. Vjerujte da ni meni nije uvijek bilo baš prijatno da se suočim sa pojedinim ocjenama mojih sagovornika, ali to i jeste bila svrha inicijative – da bez dlake na jeziku govorimo o našoj stvarnosti, kako bi zajedničkom pameću i zajedničkim snagama ubrzali naš put ka Evropskoj uniji“ – kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Miodraga Lekića iz Kluba poslanika SNP-DEMOS.

 Marković je rekao da je zahvalan svima onima koji su se odazvali njegovom pozivu i rekao da se zalaže za zajedništvo u Crnoj Gori, ali da ono mora biti na temeljima antifašizma i poštovanja institucija Crne Gore.

„Moram i ja vas nešto upitati poslaniče Lekiću: na koju vrstu zajedništva vi mislite? Da li je to zajedništvo na antifašističkom temelju Crne Gore? Ili vi taj dio zajedništva vidite kao reviziju naše antifašističke borbe, kao izjednačavanje oslobodilačke borbe i kolaboracije sa okupatorima? Da li vi to zajedništvo vidite kao prekrajanje naše istorije, i to onih najsvjetlijih stranica? Nema zajedništva na toj temi. Da li vi, poslaniče Lekiću, to zajedništvo vidite na pristajanju na negiranje crnogorskog identiteta, na našem prihvatanju osporavanja crnogorske državnosti, na tezama da smo svi mi ovdje Srbi, a da su Crnogorci izmišljena nacija? Da li je to Vaša linija zajedništva? Da li je Crna Gora kao srpsko-ruska prćija, a ne kao članica NATO i EU, to Vaše zajedništvo čiji mi izostanak spočitavate? Da li porušen multinacionalni i multivjerski sklad u našoj zemlji Vi to doživljavate kao put u zajedništvo? Imali ste priliku da ga branite ovdje u ovom Parlamentu prethodnih dana ali vas nigdje nije bilo, pa i na razuman govor i obraćanje potpredsjednika Skupštine prije par minuta imali ste upadicu u tom smislu.Dakle, nema zajedništva ni na ovoj temi. Niti će ga ikada biti poslaniče Lekiću. Da li je vaša tačka zajedništva besprizorno nepoštovanje institucija države Crne Gore? Nepoštovanje zakona koje je donio ovaj Parlament u bilo kojoj atmosferi? Nepoštovanje zdravstvenih preporuka struke i nauke, i drastično ugrožavanje života naših građana o čemu svjedočimo ovih dana? Da li je naše pristajanje na takvo ponašanje mjera Vašeg zajedništva poslaniče Lekiću? Kada se oko ovih krucijalnih tema shvatimo i dogovorimo, onda možemo govoriti o zajedništvu u Crnoj Gori. Ne guramo, dakle, mi građane u sukobe, poslaniče Lekiću, mi ih GURAMO, ako tako mogu reći, i u sigurniju i stabilniju budućnost, koju neće opterećivati naši istorijski raskoli. Ali, ne zavisi sve samo od nas kao što znate, uvijek postoji i druga strana“, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.