[ Objavila: R.B. ]

ĐUKANOVIĆ

"CG ima pravo na autokefalnu crkvu"

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ničim ne ugrožava svetinje bilo koje crkve, ili vjerske zajednice, i njih će i dalje koristiti vjernici, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu sarajevskoj TV "Face". Predsjednik je ocijenio i da Crna Gora, kao i sve ostale države, ima pravo na svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu.

Đukanović je naglasio da je Zakon dobar pravni akt kojim se Crna Gora dodatno harmonizuje sa evropskim sistemom vrijednosti. Ni po čemu, kako navodi, ne ugrožava ni slobodu vjeroispovijesti, niti svetinje crkve, ili bilo koje druge vjerske zajednice, pa ni SPC.

"Raspoložen sam, u svakom trenutku da pred licem javnosti sa bilo kim ukrstimo argumente i to sam u nekoliko navrata već radio, i da zaista vidimo da li ima ikakvog osnova, strah, makar bilo kog pojedinca, ne samo SPC, da država nekim svojim zakonom ugrožava njihova vjerska prava i slobode. Kada bih čuo jedan takav argument, vjerujte sugerisao bih i Vladi i Parlamentu da ispitamo svoje rješenje. Ne, ubijeđen sam da smo u četvorogodišnjem radu u Crnoj Gori i u četvorogodišnjim konsultacijama sa vrhovnim pravnim autoritetima u Evropi, na čelu sa Venecijanskom komisijom sagledali svaki aspekt te materije, da smo napisali jedan moderan i liberalan zakon, koji zaista u punoj mjeri štiti vjerske slobode", kazao je Đukanović.

"Velikosrpski nacionalizam nije od juče"

On je naveo da manipulacija, u vezi sa zakonom, još traje.

"Ljudi kroz novoustanovljene protesne litije protestuju protiv državne politike Crne Gore i riječ je o jednom pitanju koje nije crkveno, po meni nije više ni pitanje odnosa države i crkve. Ja bih rekao, strogo političko pitanje, i na toj političkoj platformi danas su upregnuti interesi raznih struktura koje djeluju protiv države Crne Gore, i protiv njenog građanskog koncepta", kazao je Đukanović.

Dodao je da velikosrpski nacionalizam nije od juče i da ne ugrožava o Crnu Goru od vremena aktuelnog predsjednika i političke garniture u Beogradu, nego je, kako navodi, to jedna pojava koja traje vjekovima. 

Velikosrpski ideolozi, navodi Đukanović, shvatajući da je Kosovo izgubljeno višedecenijskom pogrešnom politikom Beograda, pokušavaju da pronađu supstitut za projekat Velike Srbije.

"Republika Srpska je nešto što im prvo pada na pamet, ali po mojoj ocjeni, to ne zadovoljava njihove apetite. Republika Srpska sa Crnom Gorom bi mogla biti odgovarajuća kompenzacija za ideologe i realizatore politike Velike Srbije u našem regionu", rekao je predsjednik.

Đukanović naglašava da se primjećuje ponavljanje jednog deformiteta u srpskoj nacionalnoj politici u odnosima sa susjedima.

"Predsjednik Srbije je izrazio svoj vrijednosni stav o protestima u Crnoj Gori čiji je je jedan od ciljeva, deklarisanih neupitno, promjena vlasti u Crnoj Gori. U redu, primamo k znanju i naravno odredićemo se prema tome, svojim odnosom prema Srbiji, prema njenoj političkoj sceni", kazao je Đukanović.

Ocjenjuje i da neki u Crnoj Gori smatraju da se trebaju spriječiti suverene državne odluke.

"Velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori smatraju je crnogorska nezavisnost greška, da je crnogorska orjentacija ka EU i NATO-u izbor pogrešnog smjera i da Crnu Goru treba spriječiti u donošenju takvih suverenih odluka, da je treba vratiti pod kišobran Srbije i učiniti odgovornom prema Srbiji i prema sveslovenskim interesima čija je centrala u Moskvi", naglasio je Đukanović.

Ponosan na građansku Crnu Goru

Predsjednik Crne Gore kazao je da je jako ponosan na građansku državu Crnu Goru, na multietničko društvo...

"Ono što radim svakog dana je potvrda da ja ne mogu biti ni antisrbin, niti antibošnjak, niti antihrvat, niti antialbanac, ja sam čovjek crnogorske nacionalnosti koji je jedan od zagovornika aktuelnog ustavnog ustrojstva Crne Gore, da je Crna Gora država građana. I dozvolite da primijetimo da smo kroz razne ofanzive nacionalističkih pritisaka na Crnu Goru ostali istrajni i dosljedni takvom svom konceptu", kazao je Đukanović.

Poručuje da je na jednoj strani koncept multietničke demokratije, evropske i evroatlanske perspektive Zapadnog Balkana. Na drugom polu je, kako navodi, konzerviranje naše prošlosti, a to je nevjerica u multietnička društva, to je povratak na ideje iz 90-ih, rekonfiguracija Z.Balkana i umjesto postojećih država izgradnja tri uvećane nacionalne države na Z.Balkanu.

"U slučaju Crne Gore se sada jasno kristališe pitanje: Hoće li Crna Gora nastaviti dalje putem izgradnje građanske države, multietničkog društva evropskog sistema vrijedosti i pripadnosti evropskoj i evroatlanskoj zajednic,i ili će dozvoliti da bude vraćena na pozicije monoetničke države, preciznije, srpske države kojom upravlja SPC, dakle teokratske države, da li će dozvoliti da bude vraćena na pozicije srednjevjekovne države. Između toga Crna Gora danas bira", poručio je Đukanović.

Crnu Goru brane institucije

"Kada govorimo o otimanju imovine jako je važno kazati sledeće: u to vrijeme dok imamo nezavisnu državu Crnu Goru, i dok imamo autokefalnu CPC, u svim pravnim pravnim aktima od Ustava pa na dalje, stoji jasno zapisana odrednica: crkva koristi imovinu, a ne može je otuđivati bez nadležnog državnog organa", kazao je Đukanović u intervjuu TV "Face".

Naglašava da je dovoljno pogledati dva međunarodno validna dokumenta.

"Jedan je katalog Ruske pravoslavne crkve iz 1851. godine i drugi je sintagma Vaseljenske crkve iz 1855. godine, i u jednom i u drugom dokumentu u nabrajanju autokefalnih crkvi stoji i CPC", kazao je Đukanović. 

Poručuje da Crnu Goru sada brane njene državne institucije, koje su veoma legitimno utemljenje na onome što je većinska volja građana Crne Gore na referendumu 2006.

"Nestala je crnogorska država, nestala je i Crnogorska pravoslavna crkva, ali moje pitanje je a šta ćemo sa 2006. kada je obnovljena crnogorska država? Što sada Crna Gora nema isto pravo koje imaju sve države, koje imaju značajnu pravoslavnu zajednicu, da formira svoju autokefalnu pravoslavnu crkvu", pita Đukanović.

Dodaje  da je crnogorka većinska javnost oslonjena na snagu jedne moćne slobodarske i antifašističke tradicije u Crnoj Gori.

"To je nešto na šta smo vrlo ponosni, što je za nas nepokolebljiva kategorija i ta većina u Crnoj Gori koja je dala podršku obnovi nezavisnosti i reformama i našem proevropskom kursu je danas stamena brana Crne Gore u odnosu na sve izazove, uključujući i ovaj o kome govorimo", poručio je Đukanović.

Govoreći o broju onih koji učestvuju na litijama, Đukanović je napomenuo da njihov broj nikada nije prešao 70 hiljada. On navodi da ima respekt prema njihovim stavovima, ali i dodaje:

"Moramo podsjetiti da je 530.000 ljudi u biračkom spisku Crne Gore, pod pretpostavkom da je ovih svih 70.000 punoljetno, a vidjećete kada pogledate malo, koliko je tu djece, nažalost izmanipulisane djece, moramo se zaista zapitati, pa dobro imaju li pravo ovih 460.000 na svoj stav, daleko sam od pomisli da svi podržavaju vlast, ali biće ipak da se ne slažu sa takvim izražavanjem stava o državi, o njenom karakteru i o odnosu države i vjerskih zajednica u njoj", poručio je Đukanović.