K. J. [ Mina business ]

Globalni dug ostaje iznad 235 odsto svjetskog BDP-a

Globalni dug se stabilizovao, iako ostaje na povišenom nivou, jer je kontinuirano smanjenje kreditiranja privatnog sektora ublažilo veće zaduživanje vlada.

Ukupni dug se prošle godine malo promijenio i ostao je na nivou nešto iznad 235 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema najnovijem ažuriranju Globalne baze podataka o dugu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Privatni dug se smanjio ispod 143 odsto BDP-a, na najniži nivo od 2015. godine, što odražava smanjenje obaveza domaćinstava i malu promjenu u dugu nefinansijskih korporacija, prenosi Capital.ba.

Nasuprot tome, javni dug je porastao na skoro 93 odsto, prema bazi podataka MMF-a koja se zasniva na godišnjem istraživanju iznosa i strukture duga koji drže vlade, preduzeća i domaćinstva.

Izraženo u američkim dolarima, ukupni dug se blago povećao na 251 bilion USD, pri čemu je javni dug porastao na 99,2 biliona, a privatni se smanjio na 151,8 biliona USD.

“Uporno visok globalni fiskalni deficit, u prosjeku oko pet odsto BDP-a, glavni je pokretač rasta javnog duga. Ovaj deficit i dalje odražava zaostale troškove od covida-19, kao što su subvencije i socijalne beneficije, u kombinaciji s rastućim neto troškovima kamata”, naveli su iz MMF-a.

Pad privatnog duga proizilazi iz različitih faktora zavisno od zemlje i grupe prema prihodima. U mnogim razvijenim ekonomijama, kompanije se manje zadužuju, vjerovatno kao odgovor na slabe izglede rasta, nastavljajući trend koji je započet 2023. godine.

„Podsticanje okruženja koje jača ekonomski rast i smanjuje neizvjesnost pomoći će u ublažavanju javnog duga i ohrabrivanju ulaganja privatnog sektora“, zaključio je MMF.