A.M. [ Mina ]

MILOJKO SPAJIĆ

Glavni dio Fiskalne strategije odnosiće se na smanjenje poreza i doprinosa na rad

Vlada je izradila novu Fiskalnu strategiju, što je ključni dokument, između ostalog i za sve strane investitore, a jedan od njenih glavnih segmenata odnosiće se na dalje smanjenje nameta, odnosno poreza i doprinosa na rad, najavio je premijer Milojko Spajić.

On je na konferenciji Otvoreno sa premijerom, koji je organizovala Američka privredna komora (AmCham) u Crnoj Gori, kazao da država tri godine nije imala Fiskalnu strategiju, ocjenjujući da je to sramota.

„To je ključni dokument koji daje smjernice svakom ko pravi planove investiranja. Pohvaljujem rad Ministarstva finansija koje je uspjelo da za kratko vrijeme napravi Fiskalnu strategiju, praktično od nule. Dalje smanjenje nameta, odnosno poreza i doprinosa na rad, biće jedan od najvećih dijelova te Fiskalne strategije“, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima, ako je nešto opterećivalo privredu Crne Gore, to je bila nepredvidivost, uključujući i poreski sektor.

„Najavljivali smo Evropu sad 2, da idemo u dalje smanjenje opterećenja, odnosno poreza i doprinosa na rad. Druga stvar na kojoj ćemo raditi je fiskalna disciplina, odnosno moraćemo da začepimo sve te rupe gdje su se potencijalno prihodi decenijama odlivali“, poručio je Spajić.

Vlada, kako je najavio, namjerava i da jako ozbiljno shvati sivu i crnu ekonomiju, koja znači izgubljene prihode za državu, kao i za zdravi dio privrede.

„Svi ozbiljni investitori, koji dolaze u Crnu Goru, nemaju problem da plate te poreze, ali hoće da znaju da je to jednako za sve“, naveo je Spajić.

U okviru tradicionalnog razgovora Otvoreno sa premijerom u hotelu Hilton, govorilo se o najvažnijim pitanjima za biznis zajednicu i šansama i izazovima koji su pred Crnom Gorom.

Spajić je, razgovarajući sa predsjednicom Upravnog odbora AmCham, Svetlanom Vuksanović, kazao da Crna Gora ima jasnu viziju svoje poreske politike.

„Crna Gora se posmatra kao visoko rizična zemlja u pogledu investitora i kreditnog rejtinga. Investitori gledaju koji je povrat novca za rizik koji preuzimaju. Mi kao država moramo da smanjimo tu percepciju rizika“, naveo je Spajić.

On smatra da je ključna stvar da fiksni troškovi u Crnoj Gori moraju biti najniži.

„Zato smo insistirali na Evropi sad 1 i 2. Njena glavna vizija je dalje smanjenje fiksnih troškova biznisa. Privredi nije problem ako puno zarađuje da puno i plati porez. Problem je ako privreda nema prihode, a mora svakog mjeseca da plati porez. Ti fiksni troškovi su veliki problem Crne Gore“, poručio je Spajić.

Na pitanje da li Vlada razmatra kreiranje podsticajnog regulatornog okvira za olakšavanje strateških investicija, Spajić je odgovorio da prošla godina nije na ponos što se tiče direktnih stranih investicija.

On ipak smatra da postoji određeni optimizam, koji se ogleda u sve većoj zainteresovanosti stranih investitora, posebno američkih, što se posebno pokazalo prilkom posljednje emisije obveznica.

„Drugi veliki signal je što su najveći američki privredni giganti počeli da se interesuju za Crnu Goru i da nam šalju diopise i traže sastanke“, naveo je Spajić.

Na pitanje u kojim industrijama bi povećane investicije donijele najveće koristi za ekonomski rast Crne Gore, Spajić je naveo medicinski turizam, energetiku, posebno zelene tehnologije i ICT tehnologiju.

On smatra da Crna Gora može biti regionalni centar za ICT.

Na pitanje da li se u Crnoj Gori planiraju izmjene regulative u pogledu olakšavanja uslova za boravak i rad stranaca, Spajić je odgovorio da je to gorući problem, koji nije rješavan dugo vremena.

„Ova Vlada će biti fokusirana na rješavanje tog problema. Imamo sijaset rješenja, a jedno je registar za sezonske radnike, koji treba da bude online i jako prijemčiv tim kompanijama koje se prijavljuju“, objasnio je Spajić.

On je rekao je da postoje tri glavna prioriteta – vladavina prava, punopravno članstvo u EU te eksponencijalni ekonomski rast.

„Dosadašnjim rezultatima poput imenovanja u pravosuđu, sprovedenim popisom stanovništva, uz postignuti konsenzus sa opozicijom i manjinskim narodima i brzim djelovanjem u izmjeni zakonske regulative, kojim smo obezbijedili izbjegavanje “sive liste”, pokazali smo da smo, zajedno sa skupštinskom većinom, odgovoran i kredibilan partner“, rekao je Spajić.

On je dodao da je Vlada apsolutno posvećena ispunjavanju svih uslova neophodnih za dobijanje IBAR-a.

„Čvrsto vjerujemo da će sinergijom kompletnog društva Crna Gora biti 28. članica Evropske unije (EU) 2028. godine. Takođe, najaviću da pripremamo zakon koji će se odnositi na strateške investicije, koji će prepoznati ključne projekte i olakšati investitorima sa dugoročnim namjerama da ulažu u Crnu Goru“, kazao je Spajić.

Vuksanović je u uvodnom izlaganju kazala da su jasno postavljeni prioriteti, poput predvidivog poslovnog ambijenta, suzbijanja sive ekonomije, digitalne transformacije i razvoja ljudskog kapitala, put do ostvarenja ove vizije.

„Važno je naglasiti da pretpristupni proces EU i njeno članstvo u NATO-u čine Crnu Goru privlačnom investicionom destinacijom, što je nalaz koji se ponavlja u gotovo svakom našem izvještaju o poslovnom ambijentu. Upravo zbog toga, AmCham će nastaviti da se odlučno zalaže za proces regulatornih reformi u skladu sa EU standardima, kako bi Crna Gora bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji“, poručila je Vuksanović.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Judy Rising Reinke, kazala je da su američki investitori sve više zainteresovani za poslovne mogućnosti u Crnoj Gori - od razvoja infrastrukture i projekata u energetskom sektoru, do turizma, IT-a i zdravstva.

„Međutim, investitori često izražavaju zabrinutost zbog nepredvidivosti primjene važećih ugovora kao značajnog pitanja koje može odvratiti potencijalne buduće investitore. Ambasada i AmCham će nastaviti da pomažu Crnoj Gori da unaprijedi ekonomsku otpornost i prosperitet“, rekla je Reinke, dodajući da to možemo učiniti radeći zajedno na stvaranju jednakih uslova za sve američke i druge investitore.

AmCham će, kako je poručeno na konferenciji, i u narednom periodu, zajedno sa Vladom, nastaviti realizaciju programa Rule of Dialogue, sa ciljem podizanja nivoa uzajamnog razumijevanja između privatnog i javnog sektora, kako bi se doprinijelo efikasnijem uklanjanju biznis barijera, kvalitetnijim tekstovima pravnih akata i boljoj primjeni pravnih normi od javne uprave, ali i privatnog sektora.