A.M. [ Mina biznis ]

lp

Liberali predstavili set mjera protiv inflacije

Liberalna partija (LP) predstavila je set antiinflatornih ekonomskih mjera koje će pomoći stabilizaciji ekonomije, prije svega u pravcu zaustavljanja konstantnih inflatornih talasa u Crnoj Gori, koji iz mjeseca u mjesec smanjuju kupovnu moć građana.

Mjere su, kako je saopšteno iz te partije, zvanično upućene i Vladi.

Predsjednik LP, Vatroslav Belan, kazao je da, slijedeći najavu ministra ekonomskog razvoja Nika Gjeloshaja da Vlada radi na kreiranju paketa mjera protiv inflacije, za sada samo iskazuju zadovoljstvo zbog te najave, uz opasku i žaljenje što Vlada mjere nije planirala krajem prošle godine kako bi njihovi efekti bili inkorporirani u budžet za ovu godinu.

On je rekao da je Liberalna partija na jasnom i ekonomski logičnom stavu da se protiv inflacije ne može boriti po modelu „imamo više, a možemo manje”, to jest povećanjem novca u opticaju, jer je taj model testiran 90-ih godina prošlog vijeka i zna se kako se sve završilo.

“Takve „uspješne“ politike su dale rezultate da je inflacija u posljednje dvije godine bila skoro 25 odsto, a da su cijene hrane porasle skoro 50 odsto, ugostiteljskih usluga 30 odsto, a vidjeli smo Monstatov podatak da su samo u decembru prošle godine cijene hrane i pića porasle 10,4 odsto u odnosu na decembar 2022. godine. Vlada mora stimulisati privredne aktivnosti jačanjem domaće proizvodnje, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem konkurentnosti domaćih proizvođača”, poručio je Belan.

On je dodao da su mjere kreirane u konsultacijama sa međunarodnim partnerima LP uz pomoć domaćih stručnjaka i da je u pitanju set mjera koje su se pokazale uspješnim u EU i zemljama regiona, a prilagođene su Crnoj Gori i njenoj trenutnoj ekonomskoj situaciji.

Potpredsjednik LP, Ammar Borančić, predstavio je 14 mjera koje je ta partija kreirala.

“Mjere smo dostavili Vladi uvjereni da će ih razmotriti i inkorporirati u svoje ekonomske politike. Uvjereni smo da ovakve mjere liberala mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta života svih građana kroz borbu protiv inflacije i jačanje ekonomske aktivnosti”, kazao je Borančić.

On je dodao da je obaveza svih, bez obzira kojoj partiji pripadali, da pruže puni doprinos unapređenju životnog standarda svih u Crnoj Gori.

Mjere koje je LP uputila Vladi se odnose na povećanje kamata na depozite, odnosno pasivnih kamatnih stopa, u cilju povećanja štednje, te smanjenja količine novca u opticaju. To je, kako su objasnili, instrument koji u kratkom roku daje pozitivne rezultate po pitanju stabilizacije cijena.

„U dijalogu sa bankama zamrznuti kamatne stope na stambene kredite u narednih godinu. Ne želeći da ulazimo u zonu ograničavanja slobodnog poslovanja poslovnih banaka, konstatujemo činjenicu da je trenutna razlika pasivnih i aktivnih kamatnih stopa suviše velika i u ovim inflatornim okolnostima za očekivati je da poslovne banke razumiju izazove građana, svojih klijenata, na tržištu na kojem posluju, i u dogovoru sa Vladom, ako to ova Vlada želi, prihvate ove mjere“, naveo je Borančić.

On je podsjetio da je u ovom mjesecu na snagu stupio novi Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama, kojim je ograničena visina naknada koje se naplaćuju prilikom izvršavanja platnih transakcija.

„Trgovcima će biti smanjeno opterećenje između dva i tri odsto koje je do sada bilo sastavni dio troškova pri formiranju cijena. Pozivamo Vladu da pokrene dijalog sa trgovcima i svim drugim privrednicima, posebno onim u sektoru turizma, da sredstva koja „dobiju“ zahvaljujući ovom Zakonu iskoriste za smanjenje maloprodajnih cijena namirnica, kao i usluga“, kazao je Borančić.

Jedna od mjera je i kreiranje socijalne korpe, koja će uz tekuće akcije, biti dostupna najranjivijim kategorijama stanovništa. Korpa mora sadržati osnovne životne namjernice kao i druge proizvode visokog kvaliteta, a koji će biti dostupne najugroženijim kategorijama, po povoljnijim cijenama, u dogovoru sa trgovinskim lancima.

Potrebno je, kako smatraju u LP-u, početi dijalog sa privredom u cilju stvaranja privatno-javnog partnerstva za kreiranje robnih rezervi.

„Kreirati spisak proizvoda i uraditi projektovane troškove. Ključni konstituenti i 44. Vlade, a koji su upravljanje državom preuzeli 2020. godine su bili snažni zagovornici ponovnog kreiranja robnih rezervi, ali u prethodne tri godine nijesu odmakli dalje od početne pozicije. Robne rezerve mogu biti dobar alat za kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica i reagovanje u uslovima naglih cjenovnih skokova i potencijalnog smanjenja kupovne moći potrošača“, naveo je Borančić.

Izvještaj Evropske komisije konstatuje da veliki parafiskalni nameti opterećuju privredu.

„Moramo ih smanjiti i takođe uz dogovor sa trgovcima omogućiti da to smanjenje opterećenja bude prostor za smanjenje cijena. U tom dijelu treba pokrenuti dijalog sa lokalnim samoupravama u dijelu što hitnijih izmjena“, smatra Borančić.

Jedan od mjera je i subvencionisanje cijena struje za ugrožene kategorije stanovništva i mala preduzeća, kao i sve kategorije stanovništva koje su zaboravljene „reformama”, poput penzionera čija su primanja ostala ispod 450 EUR, smanjenjem računa 20 odsto (primaoci MOP-a, nezaposleni i drugi).

„Penzionerima sa minimalnim penzijama i socijalno ugroženim kategorijama, kao i penzionerima sa srazmjernim penzijama treva subencionirati 20 odsto iznosa računa za električnu energiju“, dodao je Borančić.

On je naveo da bi trebalo obezbijediti i subvencije za ogrijev – pelet, za potrošače na sjeveru 30 odsto i 20 odsto za socijalno ugrožene kategorije na jugu i u Podgorici. Na ovaj način se i potrošači mogu stimulisati da smanje potrošnju drva za ogrijev, čime mjera dobija značajan ekološki aspekt.

„Jedan od mjera je da se uvećaju postojeće stimulativne mjere stočarima i proizvođačima mlijeka i mliječnih prerađevina 50 odsto, kako bi se cijene mesa, mlijeka, sira i drugih proizvoda od mesa i mlijeka barem zadržale na postojećim nivoima. Ne treba otkrivati toplu vodu i istaći da moramo raditi na stimulativnim mjerama za značajno povećanje stočnog fonda kroz koji ćemo uvećati udio domaćih proizvoda na tržištu, smanjiti uvoznu zavisnost i imati konkurentnije, niže cijene“, kazao je Borančić.

Potrebno je kreirati podsticajne linije za nabavku savremene opreme, kao i sirovina i poluproizvoda, oslobođenih plaćanja carinskih dažbina, za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a u cilju povećanja obima domaće proizvodnje i širenja asortimana.

„Porez na dodatu vrijednost (PDV) na račune za komunalne djelatnosti trebalo bi spustiti na nula odsto u ovoj godini. Ograničiti rast cijena ovih usluga tokom ove godine na lokalnom nivou“, dodao je Borančić.

Studentima subvencionisati cijene karata javnog prevoza i 50 odsto troškova ishrane u studentskim domovima tokom drugog semestra tekuće godine.

„U slučaju drastičnih promjena na tržištu i velikog rasta cijena goriva, smanjiti sve akcize na gorivo 50 odsto. Dodatno subvencionisati trošak goriva u iznosu od 20 odsto za kompanije koje se bave prevozom poljoprivrednih proizvoda i namirnica“, rekao je Borančić.

Mjera LP-a je da se opredijeli dodatnih 500 hiljada EUR bespovratnih za podršku razvoja preduzetnista mladih i žena, u sektorima IT, energetike i poljoprivrede. Cilj je da se dodijeli deset hiljada po novozaposlenom za 50 novozaposlenih.

Registrovanim podstanarima bi trebalo obezbijediti šest mjeseci subvencije u iznosu od 100 EUR, kako bi se smanjio uticaj naglog rasta cijena.

„Potrebno je pojačati borbu protiv neformalne ekonomije kroz mjere dodatne kontrole i kroz set edukativno informativnih kampanja“, zaključio je Borančić.