[ Radio Crne Gore ]

EKONOMSKE PROJEKCIJE

Gorivo može biti jeftinije, poskupljenja proizvoda neizbježna

Prema sadašnjim procjenama, gorivo bi od narednog ponedjeljka od ponoći moglo pojeftiniti za dva do tri centa. To je Radiju Crne Gore saopštio Draško Striković iz Udruženja naftnih kompanija. Iz trgovačkih lanaca nijesmo dobili odgovor hoće li se mijenjati cijene prehrambenih proizvoda i hemije. Analitičar Predrag Zečević u komentaru za Radio navodi su poskupljenja neizbježna i da bi Vlada već do kraja mjeseca morala kreirati sistemske mjere kako bi zaštitila potrošače, jer kako kaže, trgovčki lanci iskoristiće najavljeno povećanje minimalne penzije i već početkom februara povećati cijene artikala. Rješenje je, poručuje, i da se inovira akcija “Stop inflaciji” ali sa korpom od 250 proizvoda.

Imali smo 12 uzastopnih poskupljenja, pa pet pojeftinjenja goriva. Na početku 2024. opet uvećanje, reklo bi se simbolično, za cent ili dva. Sadašnje projekcije su da će već 15.januara na narednom usklađivanju biti promjena, kaže predstavnik Udruženja naftnih kompanija Draško Striković.

“Prema sadašnjim preliminarnim procjenama cijene goriva mogle bi biti niže za dva do tri centa”, rekao je Striković.

Ima razloga za optimizam, napominje Striković, da će 2024. donijeti stabilizaciju te niže cijene na tržištu naftnih derivata.

“Nezahvalno je davati dugoročnu prognozu, ali kako se u 2024. godine očekuje blaga stagnacija privrednih aktivnosti na svjetskom nivou, vrlo je vjerovatno i neka su očekivanja da će u ovoj godini doći do stabilizacije i postepenog snižavanja cijena goriva”, saopštio je Striković.

U trgovinama, bar za sada, uvjerili smo se, nema promjena cijena namirnica za svakodnevnu potrošnju. Iste cijene su ostale za ulje, šećer, brašno, tjestenine, mlijeko i mliječne, suhomesne proizvode,  meso, piće, te hemiju. Pokušali smo saznati od predstavnika trgovačkih lanaca da li će se stabilnost cijena održati.

U kompaniji Voli su nam rekli da je prvi radni dan nakon praznika, da još nemaju detaljne analize šta će se dešavati, ali ostaju otvoreni za razgovor narednih dana. Ostale kompanije nijesu odgovarale na naše telefonske pozive.

Sa druge strane analitčari, minulih dana ocjenjuju da su poskupljenja neminovna, naročito nakon što je prestala da važi akcija koja je obilježila prethodnu godinu “Stop inflaciji” kada se po sniženim cijenama u trgovinama moglo kupiti i 100-tinjak artikala.

To što su cijene kod nas više nego u pojedinim evropskim metropolama posljedica je, objašnjava sagovornik Radija Crne Gore - analitičar Predrag Zečević, visokih trgovačkih marži, pa su, napominje, trgovački lanci prošle godine ostvarili profit od 20 miliona eura. Osim toga, ističe, previsoke marže imaju i dobavljači.

Veledistributeri koji dobavlaju robu, mahom iz Srbije, takođe ostvaruju velike marže, pa marža na maržu dovodi do toga da su Podgorica, Budva i Kotor skuplji recimo od Barselone, Venecije, odnosno turistički gradovi u Evropi”, prokomentarisao je Zečević.

Akcija Stop inflaciji, kako kaže Zečević, “primirila” je tokom prošle godine trgovce, ali su u međuvremenu povećane cijene struje, a poreske reforme ukinule su srednju stopu PDV-a za ugostitelje. Sve će se to odraziti, kategoričan je i na cijene u prodavnicama.

“Trgovci će već krajem mjeseca početi da povećavaju cijene. I zato Vlada mora reagovati sistemski i što prije, najkasnije do kraja mjeseca pripremiti odgovor, jer u februaru već će biti kasno, naročito zbog toga što će mnogi trgovci iskoristiti priliku zbog uvećanja minimalnih penzija na 450 eura, koje se isplaćuju 20-tog februara i već podići cijene”, kazao je Zečević.

Zato, kaže naš sagovornik odgovor Vlade mora biti prije toga. Suština je da Agencija za zaštitu konkurencije utvrdi da trgovački lanci imaju, kako kaže, nedozvoljeni sporazum prema kojem podižu cijene, što, napominje, u državama EU podliježe kaznama i u 100-tinama miliona eura.  Osim toga, naglašava da bi Vlada trebala da osmisli nastavak akcije “Stop inflaciji”, ali sa minimum 250 proizvoda neophodnih za svakodnevnu potrošnju, jer, kako zaključuje, u 100-tinjak koji su bili u ranijoj antiinflacionoj korpi nijesu bili potrebni većini građana.